Zbog želje Kosova za ulaskom u Vijeće Europe nastale nove trzavice na relaciji Priština Beograd

Potvrdio je to u petak navečer i posebni izaslanik Europske unije za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak priopćenjem na Twitteru u kojem je rekao da nakon novog kruga tehničkog dijaloga u Bruxellesu nije postignut dogovor o registarskim tablicama, koje dvije strane uzajamno ne priznanju zbog nacionalnih obilježja. U drugim točkama pregovora došlo je do skromnog napretka, uključujući energetiku.

Dvije strane međusobno se optužuju za nespremnost na kompromis, a ponajprije Beograd Prištinu da se izbjegava upustiti u temu o formiranju Zajednice srpskih općina na Kosovu.

Tu su obvezu kosovske vlasti prihvatile briselskim sporazumom, ali se ništa nije pomaklo s mrtve točke jer sve političke garniture koje su se u minulih devet godina smjenjivale u Prištini u međuvremenu nisu ni započele taj proces.

Argumenti Prištine su da bi srpska manjina dobila izvršne ovlasti uz bojazan i tvrdnju kako bi to "unutar Kosova stvorilo Republiku Srpsku", čime se aludira na probleme koje srpski entitet u BiH stvara u funkcioniranju središnje države.

Odnosi na relaciji Beograd-Priština dodatno su ovog tjedna zakomplicirani prijavom Kosova za prijem u Vijeće Europe, što srbijanske vlasti vide kao "narušavanje integriteta i suvereniteta" i kršenje sporazuma iz Washingtona postignutog 2020. godine pod pokroviteljstvom tadašnjeg američkog šefa države Donalda Trumpa u jeku njegove izborne kampanje.

Sporazum predviđa jednogodišnji moratorij u kojem će se Kosovo odreći težnje za pridruživanjem međunarodnim organizacijama, a Srbija odustati od diplomatskog lobiranja da države koje su priznale kosovsku neovisnost, proglašenu 2008. godine, povuku svoju odluku o priznanju državnosti.

Mnogi pravni stručnjaci drže da taj sporazum, bez obzira što je Trump izgubio izbore, a jednogodišnji moratorij je istekao, i dalje ima snagu međunarodnog dokumenta.

Beograd u tome vidi obvezu Prištine da se suzdrži od apliciranja za članstvo u međunarodnim organizacijama kojim bi se dodatno ojačala državnost Kosova koje bi postupno došlo do stolice u Ujedinjenim narodima i punopravnog članstva u UN-u.

"To je pitanje nacionalnog interesa"

Prijavu Kosova za prijem u Vijeće Europe Beograd je uzdigao na razinu pitanja od nacionalnog interesa, pa je u petak zasjedalo Vijeće za nacionalnu sigurnost koje je sazvao srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, no ishod i zaključci tog sastanka nisu detaljnije poznati javnosti.

Jedino je ministar vanjskih poslova Srbije Nikola Selaković novinarima poslije sjednice rekao da je predsjedniku Aleksandru Vučiću predao diplomatske note četiri države koje su povukle priznanje Kosova i da je Vijeće ovlastilo Vučića da priopći o kojim je zemljama riječ, kad procjeni da je to potrebno reći međunarodnoj javnosti.

Selaković je rekao kako je Srbija izložena pritiscima da prihvati "narušavanje teritorijalnog integriteta, rušenje međunarodnog javnog prava, pravnog poretka i to na svoju štetu".

"Vlada SAD-a je kroz priopćenje State Departmenta, koje je izdano povodom prve godišnjice vošingtonskog sporazuma, jasno stavila do znanja da SAD smatraju važećim sporazum i da su pozvali i Beograd i Prištinu da sporazum poštuju. Predajom zahtjeva za prijem Kosova u članstvo u Vijeću Europe, Priština je pokazala da ne poštuje sporazum, danu riječ, kao ni stav države koja je bila domaćin postizanja sporazuma“, rekao je srbijanski šef diplomacije.

Kako kaže, na taj način Priština je "pokazala da nema namjeru doći do rješenja dijalogom, već se odlučila na unilateralni pristup".

Politolog Ognjen Gogić drži da argumente vlasti u Beogradu treba promatrati i kroz obveze obje strane preuzete unutar briselskog dijaloga pod pokroviteljstvom EU-a.

"Predsjednik Vučić ne može se na mnogo toga pozvati s obzirom na to da dokumenti proistekli iz briselskog dijaloga predviđaju sasvim suprotno: da se Srbija i Kosovo uzdrže od pokušaja da jedni druge blokiraju na putu ka EU”, rekao je Gogić za portal European Western Balkans.