Zatvorena birališta u Makedoniji, odaziv izgleda manji od 35 posto

Makedonci su glasovali na referendumu o promjeni imena u "Republika Sjeverna Makedonija", kako bi završio desetljeće dug spor s Grčkom koji je blokirao put prema članstvu u Europskoj uniji i NATO-u.

Državno izborno povjerenstvo objavilo je da je do 18,30 sati na referendumu glasovalo 34,09 posto birača.

Grčka ima pokrajinu nazvanu Makedonija i drži da ime njezine sjeverne susjede predstavlja svojatanje njenog teritorija, zbog čega je stavila veto na makedonsku kandidaturu za članstvo u euroatlantskim integracijama. 

Dvije vlade su u lipnju postigle dogovor na temelju prijedloga o novom imenu, no nacionalistički protivnici tog sporazuma smatraju da bi ta promjena potkopala etnički identitet makedonske, većinom slavenske populacije. 

Pobornici promjene imena, poput socijalističkog premijera Zorana Zaeva, kažu kako je to cijena vrijedna plaćanja u zamjenu za članstvo u oba saveza. 

Predsjednik Gjorge Ivanov je najavio da neće glasovati na referendumu, a kampanja bojkota je potaknula sumnje u to hoće li izlaznost biti minimalnih 50 posto stanovništva koliko je potrebno da referendum bude važeći. 

Pitanje na referendumu glasilo je: "Jeste li prihvaćanjem dogovora s Grčkom za članstvo u NATO-u i Europskoj uniji?".
Iako referendum nije pravno obvezujuć, dovoljan broj članova parlamenta rekao je da će se držati njegovog rezultata. Za promjenu imena je potrebna dvotrećinska većina u parlamentu.