Zašto je Turska napala Kurde, a ne ISIL - kako su mediji očekivali?

Umjesto ISIL-a, Turska je u utorak krenula bombardirati Kurde! Turske zračne snage pokrenule su, na zaprepaštenje većeg dijela svijeta, napade na položaje kurdskih boraca na teritoriju Turske u blizini iračke granice te su tako potpalili novu vatru pod bure baruta na Bliskom istoku.
Podsjetimo da se na Tursku zadnjih tjedana vršio velik međunarodni pritisak da se uključe u borbu protiv ISIL-a kako bi se izbjegao genocid nad Kurdima u Kobaniju, gradu na samoj turskoj granici sa Sirijom.

Zbog čega Turska ignorira sve glasnije zahtjeve međunarodne zajednice da pomogne Kurdima, odnosno zbog čega su napali Kurde, a ne ISIL i može li napad Turaka na Kurde dovesti do novih nemira i novog vala nasilja i ubojstava u europskim gradovima i u samoj Turskoj, upitali smo hrvatskog geostratega i geopolitičkog analitičara admirala Davora Domazeta Lošu.

Domazet: Kurdi su Turcima problem, a ne ISIL

„Što je tu čudno? Pa Kurdi su Turcima veći problem od ISIL-a i s njihove točke gledišta logično je da su napali Kurde, a ne džihadiste. Ako se pomno prati situacija, vidjet će se da ISIL nije slučajno nastao. Oni su operateri krize na tom području za interese SAD-a. Stvoreni su kako bi radili nemire u tom dijelu svijeta kojim Sjedinjene američke države žele upravljati. Nastali su nakon neuspjeha SAD-a u Siriji i još većeg neuspjeha u Ukrajini. Radi se, dakako, o Doktrini upravljanja krizama. Mislim da bi danas svakome trebalo biti jasno da krize u svijetu ne nastaju spontano, već da su u pravilu pomno isplanirane i vođene.“, ističe u uvodu admiral Domazet.

Pojašnjava potom zbog čega SAD-u sada odgovara desetabilizacija dojučerašnjeg vjernog saveznika – Turske.

Erdogan otkazao poslušnost Amerikancima

„Turska je novom dubinskom strategijom isplanirala svoje nacionalne interese sve do 2071. godine. Ta godina nije izabrana slučajno. Tada se navršava tisućita godišnjica nastanka Otomanskog carstva. Turska se za Erdogana digla na razinu regionalne gospodarske sile i to ne bi bio problem za SAD da se istovremeno ne mijenja i politički sustav koje je utemeljio Ataturk. Ne tako davno Erdogan je odbio poslušnost SAD-u i počeo voditi samostalnu politiku, što nije u skladu s američkim interesima u tom dijelu svijeta. Budući da Kurdi žive u četiri države (Turska, Irak, Iran i Sirija) to znači da na kartu Kurda Amerikanci mogu kontrolirati stanje u svim tim državama. Kurdi su dugo problem za Tursku, pa destabilizacija Turske uz pomoć ISIL-a i Kurda nije slučajna. Sa stajališta geopolitike može se također razumjeti, ali ne i opravdati, zašto je Turska odbila pomoći Kurdima. Turci, koji su za vrijeme Ataturka genocidom riješili Armenaca, sada – gotovo stotinu godina kasnije – koriste istu metodu kako bi se riješili Kurda“, pojašnjava hrvatski geostrateg.

Mogući još žešći nemiri u Europi

Dodaje potom da će zbog sve veće eskalacije sukoba i sve više sudionika, ova kriza trajati dugo. Podvlači također da sve to može stvoriti nove nemire i u zemljama EU, gdje žive mnogi Kurdi.

„Sigurno će Kurdi reagirati još žešće, što može dodatno iscrpljivati Europu koja uopće nema svoju strategiju niti vanjsku politiku. Kurdi u budućnosti mogu biti problem i Iranu, što Amerikancima također odgovara. Navodno zbog nuklearnog oružja Irana, a u stvarnosti zbog nafte i plina na tom području“, napominje Domazet.

Zaključuje na kraju da je za Hrvatsku bolje da ne nađe velika nalazišta nafte, jer bi nam se tada mogle događati učestale krize, krize kakve već desetljećima u kontinuitetu tresu spomenute zemlje.