Zabrinjavajuće izvješće otkriva Putinov sljedeći potez: Na meti bi mogla biti i Hrvatska

Ako se kasnije ove godine dogovori primirje između Rusije i Ukrajine, Rusija bi mogla obnoviti svoju vojsku kako bi izvršila invaziju na druge europske nacije već 2027., upozorio je Međunarodni institut za strateške studije (IISS).

Ovaj think tank je također istaknuo da bi Putin mogao testirati koliko su članice NATO saveza predane članku 5. koji je temelj međusobne obrane, a to bi mogao učiniti napadom na baltičku državu za samo dvije godine. Zbog svega toga izravno bi mogla biti ugrožena i Hrvatska koja je također članica NATO Saveza.

Američki predsjednik Donald Trump zaprijetio je povlačenjem SAD-a iz NATO saveza ne povećaju li zemlje članice izdvajanja za obranu, a to bi povlačenje europske nacije koštalo bilijun dolara tijekom 25 godina. Europske zemlje morale bi kupiti 400 borbenih zrakoplova i 20 razarača kako bi izdržale ruski napad. Članice NATO-a također bi morale regrutirati 128.000 vojnika kako bi zamijenile američke trupe.

FOTO: EPA / Alexander Kazakov / Sputnik / Kremlin Pool

Rusija bi se mogla puno brže oporaviti

"Europski saveznici više ne mogu pretpostavljati da će SAD pružiti potrebnu vojnu potporu za obranu kontinenta od ruske agresije", naveli su autori, a prenosi britanski Times. Izvješće IISS-a temelji se na pretpostavci da će primirje okončati rat u Ukrajini kasnije ove godine i da će SAD početi povlačiti svoju vojsku iz Europe kako bi se usredotočio na prijetnju koju predstavlja Kina u Indo-Pacifiku.

Admiral Sir Tony Radakin, načelnik glavnog stožera obrane, prethodno je izjavio da će Rusiji trebati deset godina da obnovi svoju vojsku zbog golemih gubitaka pretrpljenih u Ukrajini. Međutim, autori IISS-a otkrili su da bi se Rusija mogla puno brže oporaviti i doći na stanje prije invazije. "Rusija bi mogla predstavljati značajan vojni izazov saveznicima NATO-a, posebno baltičkim državama, već 2027. godine."

Inače, u četvrtak je objavljeno i da je ruski predsjednik produžio obrambeni plan Ruske Federacije za razdoblje 2021.-2025. za još dvije godine, pa možemo reći da je ovaj Putinov potez također znakovit. Prethodni je plan uveden 12. studenog 2020., a prvi obrambeni plan Rusije u povijesti odobren je u siječnju 2013. Dokument je sadržavao mjere za razvoj Oružanih snaga, mobilizacijsku obuku, obranu od terorizma i provedbu programa naoružanja, te je identificirao potencijalne prijetnje sigurnosti zemlje. Ovim novim dekretom, obrambeni plan je produljen za dvije godine, odnosno baš do 2027. godine koju autori spominju u svom izvješću.

Treba povećati ulaganja na razinu hladnog rata

Dodali su da Putin ove godine troši predviđenih 7,5 posto BDP-a na obranu te da se "ne smije podcijeniti sposobnost Rusije da brzo obnovi svoje snage". Estonija, Litva i Latvija, nekadašnje zemlje Sovjetskog saveza, smatraju se najvjerojatnijim metama na kojima bi Putin testirao predanost NATO-a članku 5 koji podrazumijeva da je napad na jednu članicu saveza, napad na sve.

S obzirom na prijetnju, europske zemlje moraju povećati ulaganja na "razinu hladnog rata", kada su obrambeni izdaci u prosjeku iznosili više od 3 posto BDP-a, kako bi nadoknadile izostanak američke opreme, navodi se u izvješću.

Šef NATO-a poslao znakovitu poruku Putinu: 'Lopta je sada na njihovoj strani terena'

Međutim, navodi se da će europske obrambene tvrtke imati poteškoća s ponovnim opremanjem NATO-ovih zračnih snaga i mornarica u sljedećem desetljeću zbog nedostatka industrijskih kapaciteta.