ARKTIK

'Vrh svijeta' postaje nova žarišna točka za sukob NATO-a i Rusije

Autor

mo

Klimatske promjene i topljenje leda na Arktiku ne uzrokuju više brige samo znanstvenicima i zaštitarima okoliša, sad su uzrokovale i velike geopolitičke i sigurnosne probleme koji bi eventualno ne riješe li se diplomatski mogli uzrokavati eskalaciju oružanog sukoba između velikih sila. 

26.01.2019. u 16:52
Ispiši članak

Topljenje leda dovelo je do novo grupiranja vojnih snaga na Arktiku jer sjeverne zemlje žele osigurati svoje sjeverne granice koje su donedavno čuvali tek ogromni blokovi leda. Topljenjem tog 'neplaćenog stražara' otvaraju se nove plovidbene linije ali i otvaraju mogućnosti otvaranja i trajnog zadržavanja novih vojnih baza. 

Ruska federacija ponovno je otvorila i ojačala svoju hladnoratovsku bazu na poluotoku Kola, a Norveška također je počela pojačavati svoju prisutnost na Arktiku. Norveška uz pomoć Velike Britanije također jača svoju vojnu prisutnost.

Tamko je prije mjesec dana Velika Britanija je najavila svoju 'Strategiju obrane Arktika' i obećala u Norvešku dopremiti 800 komandosa, kao i četiri RAF-ova Typhoona da patroliraju islandskim nebom. SAD također u tu regiju šalju stotine marinaca u dugotrajne rotacije, a zaprijetili su i slanjem brodova svoje mornarice da patroliraju arktičkim pomorskim pravcima.

Jačanje Ruske vojske na Arktiku uz zauuzimanje položaja te je jedan od "nusprodukata" loših odnosa između ruskog predsjednika Vladimira Putina i vođa država zapadnog svijeta.

Rusija planira razviti samoodrživu stalnu vojsku smještenu na području koju posjeduje na Arktiku. Između ostalog, ondje će biti razmještene zračne i protuzračne jedinica, a izgradit će i novi centar za obuku.

Ruske vojne jedinice na Arktiku bit će razmještene na kopnu i na otocima. Razvoj vojske na Arktiku već je u tijeku i do 2018. godine ondje bi trebala biti samoodrživa stalna vojska. 

Rusija sada povećava svoj vojni potencijal u regiji, što znači da SAD, zajedno s NATO paktom, moraju razviti novu strategiju.

Rusija trenutno vode Arktičkog oceana koristi kao bazu za svoje podmornice s balističkim projektilima, što je ključna komponenta ruskih strateških nuklearnih snaga, a Kremlj namjerava proširiti i povezati svoje infrastrukture. U tu svrhu stvoreno je “Strateško zapovjedništvo Sjever” i donesena odluka odluku o izgradnji skupih projekata, novih zračnih i pomorskih luka, komponenti obrane i vojnih postrojbi, kao i za održavanje dodatnih vježbi, piše The Wall Street Journal. 

I dok ti strateški potezi bude sjećanja na davno vrijeme Hladnog rata, gomilanje vojske ipak je skromnije nego u ono doba, dok je snažan duh suradnje ostao prisutan u mnogim područjima, piše Guardian. 

Arktik se zagrijava dva puta brže nego ostatak planeta, zbog čega se otapa led i istraživačima postaju dostupne nove vode i novi teritoriji.

Razlog zbog kojeg vidimo više vojnih aktivnosti je taj što su zemlje zabrinute zbog više otvorenog mora, rekao je jedan od govornika na konferenciji Klaus Dodds, profesor geopolitike na školi Royal Holloway na Sveučilištu u Londonu.

"Jedinstvena arktička sigurnosna arhitektura svoj oblik ima zahvaliti prirodnim elementima. No, ako Arktik postane samo još jedan ocean, sve će se promijeniti. Arktički led se otapa brzinom od 10.000 tona u sekundi", rekao je za Guardian Tore Furevik, profesor Geopolitičkog instituta Sveučilišta u Bergenu.

"Suočeni smo s novim i nesigurnim Arktikom što će imati posljedice na prirodu i politiku. Trebali bismo nastojati biti manje sumnjičavi, manje neprijateljski raspoloženi i otvorenija uma ako se namjeravamo baviti rješavanjem problema koji smo tako neoprezno stvorili", kaže profesor Furevik. 

Do 2035. godine na Arktiku u ljetnim mjesecima, prema predviđanjima, količina leda će se smaniti toliko da će brodovima omogućiti plovidbu preko Sjevernog pola, što bi moglo označiti globalnu geopolitičku prekretnicu.

Norveški političari su teškom mukom pokušavali umanjiti značaj gomilanja vojske u tom području. "Nema direktne veze između klimatskih promjena i konflikata", rekao je bivši ministar obrane Norveške Espen Barth Eide i za Guardian objsanio da kad neko područje postane važno, da je normalna i povećana vojna prisutnost.

Usporedio je ovu situaciju s onom u Južnom kineskom moru gdje se Kina, SAD i ostale zemlje natječu ne u pucanju, već u demonstriranju svojih mogućnosti.

Arktik je za Rusiju izvor prirodnih resursa. Tijekom 2017.  u strukturi ruskog BDP-a udio proizvodnje na Arktiku iznosio je 20%. Većina ruskih energetskih izvora se crpi na ovom području, od čega 95% prirodnog plina i 75% nafte. 

S te strane Rusija je s razlogom nemirna zbog najnovije NATO-ove vojne vježbe koja se održala daleko na sjeveru. Ruski veleposlanik u Norveškoj Teimuraz Ramišvili spomenuo je kako u Europi postoje vojni kapaciteti koji se koriste u mirnodopske svrhe. "Zašto je to u redu u Europi, ali ne i u Rusiji?", pitao je. Dodao je i da je Rusiji sjeverna regija zbog svojih potencijala prioritet pa neki već sad oduševljeno govore o 'arktičkom dobu'.

"Za nas je to pitanje održivog razvoja ruskog teritorija. To nisu otvorene vode, to je ruski teritorij, rekao je Ramišvili. - Arktik nije prirodni rezervat. To je mjesto gdje su Rusi živjeli dugo vremena". 

Rusija je zabrinuta i zato što se Washington trudi dokazati kako je vlasnik novih pomorskih ruta i da su NATO i SAD i dalje najjača svjetska sila, a očigledno je da slabljenje vojne moći, previše otvorenih fronti i troškovi za obranu koje SAD i saveznici imaju više ne mogu probijati te ih je Ruska Federacija počela prestizati. 

Još 2015. je na Aljasci američka administracija održala konferenciji o “Globalnom vodstvu na Arktiku”, na koju je pozvala ključne ministre vanjskih poslova iz arktičkih i nekih ključnih nearktičkih zemalja, znanstvenike, političare, predstavnike autohtonih naroda Arktika i Aljaske, nevladinih udruga i predstavnike industrije. Na konferenciji se govorilo o klimatskim promjenama na Arktiku, koje traže hitan odgovor.

Umjesto poželjne suradnje Moskve i Washingtona, SAD već duže vrijeme vode diplomatski rat i revidiraju "obrambenu" strategiju zbog Arktika, kojeg smatraju područjem na koje polažu ekskluzivno pravo, a 2015. godine The Wall Street Journal pisao je o  “imperijalističkim težnjama ruskog predsjednika, kojeg vidi kao jedinu prijetnju Arktiku”.

Rusija sigurno ima svoje interese na Arktiku, ali za razliku od Washingtona koji je za vrijeme administarcije Bracka Obame proglasio se jedinim zaštitnikom Arktika, što se vidjelo iz imena konferencije na Aljasci 2015. godine, početkom kolovoza je Ujedinjenim narodima uputila zahtjev da se najveće međunarodno tijelo izjasni o politici mora i razgraničenju sjevernog dijela Ruske Federacije.

Kako stvari stoje, najveći dio Arktika će međusobno razdijeliti Rusija, Kanada i SAD, ali će i Norveška, Danska, Kanada i Francuska također pojačavaju vojnu prisutnost u regiji, nadajući se da će tako uspjeti dobiti “veći komad torte”. Zbog toga je Rusija požurila. Ne želeći doći pred svršen čin je pojačala vojne aktivnosti, sve kako bi istim ili jačim omjerom snaga mogla biti u poziciji da diktira uvjete u pregovorima.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.