'ŽELIMO ISPRAVITI LOŠU ANOMALIJU'
FOTO Von der Leyen, Plenković i Tegeltija otvorili most Svilaj; Plenković o Hrvatima u BiH: Tražimo jednakopravnost svih konstitutivnih naroda
Prigodnom svečanosti na bosansko-hercegovačkom graničnom prijelazu Svilaj u četvrtak je u promet pušten most preko rijeke Save, koji je sastavni je dio međunarodnog paneuropskog cestovnog koridora 5C - Budimpešta-Beli Manastir-Osijek-Sarajevo-Ploče.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, predsjednik Vlade RH Andrej Plenković i predsjedatelj Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija zajedno su prerezali vrpcu i time označili puštanje mosta u promet.
Von der Leyen je istaknula kako je ovo poseban trenutak.
"Most Svilaj povezuje EU i Zapadni Balkan. EU je uložila je 25 milijuna eura u izgradnju, ali od ulaganja novca možda je važnija simbolika koju most predstavlja. Bit mosta je povezivanje, izgradnja mostova između ljudi, naroda, zemalja, kultura što je toliko značajno za našu zajedničku budućnost".
"Otvaramo još jedan most koji nas spaja, još jednu poveznicu između RH i BiH, ali i poveznicu između EU i BiH. Izrazito mi je drago da je na ovoj prigodi s nama predsjednica EK jer njezin dolazak ovdje uistinu naglašava simboliku spajanja. On simbolizira i vrijednosti koje na s povezuju, a to je prije svega zajedništvo, odgovornost, povjerenje, međusobno uvažavanje i poštovanja te želja da komuniciramo bez ometanja i da se ljudi, dobra i usluge kreću bez ograničenja", rekao je Plenković.
"Europa su i vrijednosti demokracije, ljudskih prava, vladavine prava, tržišno-socijalno gospodarstvo, Ali Europa, kao što mi u Hrvatskoj znamo sada nakon osam godina članstva, su i mostovi i ceste i brodovi i optički kablovi, radna mjesta, obrti, tvrtke te napredovanje i razvoj u svakom pogledu. Stoga danas moramo biti zadovoljni da je ovaj projekt realiziran zajedničkom suradnjom i uz financijsku potporu europskih institucija. On je zasigurno samo jedan od onih mostova koji će povezati RH i BiH. Već iduće godine bit će most kod Nove Gradiške. To znači da jačanjem infrastrukturnog povezivanja povezujemo naše narode, naša gospodarstva, međusobna ulaganja i razmjenu", dodao je premijer.
Plenković: Želimo ispraviti lošu anomaliju. Kako bi se osjećali Bošnjaci ili Srbi da je obrnuto?
Kazao je da je ovo prigoda za jačanje odnosa s BiH.
"Idućeg tjedna je novi sastanak na vrhu čelnika država EU i država Zapadnog Balkan. Bit će to prigoda da se na stol stave svi aspekti daljnjeg paketa ekonomskog paketa i infrastrukturne pomoći. Bit će to prigoda i da se pošalje snažna politička poruka da je proces proširenja živ, da traje, da privlačnost EU za BiH znači daljnje reforme i u gospodarskom i u socijalnom smislu.
Isto tako bit će prigoda za izgradnju međusobnog povjerenja, a to međusobno povjerenje može se graditi samo ako su tri konstitutivna naroda u BiH uistinu ravnopravna. A to znači poštivanje onoga što je dogovoreno u Daytonsko-pariškom mirovnom sporazumu na konceptu jedne države, dva entiteta i tri ravnopravna naroda, kao i svih drugih u BiH, i stoga se mi zalažemo i podržavamo napore svih političkih stranaka u BiH i institucija BiH, uz potporu međunarodne zajednice, da se iznađe rješenje za dogovor o izmjenama izbornog zakona koje u budućnosti neće dovoditi Hrvate kao najmalobrojniji konstitutivni narod u situaciju da nemaju svojeg legitimnog predstavnika u najvišim institucijama BiH", istaknuo je Plenković te dodao:
"Ne zagovaramo samo politiku ravnopravnosti Hrvata u BiH; želimo da se slovo i duh Daytona vrate na temeljne postavke. Želimo ispraviti lošu anomaliju koja uzrokuje da se jedan konstitutivni narod ne osjeća dobro i zastupljeno. Kako bi se osjećali Bošnjaci ili Srbi da je obrnuto?
Ne možemo reći da je pravo svakog pojedinca zagarantirano, a onda ono što se dogovorilo u okolnostima nakon agresije ne bude ispoštovano i to nije dobro za budućnost BiH. Tražimo jednakopravnost sva tri konstitutivna naroda".
Problemi u gradnji
Most preko rijeke Save je kontaktna je točka cestovne mreže Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Dužina mosta iznosi 660 metara, a ukupna širina 29 metara. Za svaki smjer izgrađene su po tri vozne trake.
Zajednička izgradnja mosta realizirana je temeljem sporazuma između Vlade RH i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o izgradnji međudržavnog mosta preko rijeke Save kod Svilaja i priključnih graničnih dionica autoceste na koridoru 5C.
Sukladno sporazumu, svaka država financira 50 posto ugovorene vrijednosti radova. Financiranje hrvatskog dijela mosta osigurano je putem CEF fonda (57,97 posto) i kredita EIB-a. Vrijednost ugovorenih radova za izgradnju mosta iznosi 22,31 milijun eura bez PDV-a.
Radovi na izgradnji mosta započeli su u rujnu 2016. godine, a planirani rok završetka radova bio je dvije godine.
Hrvatska je svoj dio građevinskih radova završila još prošle godine, ali je kasnila gradnja prijelaza s bosanskohercegovačke strane, a u međuvremenu pojavio se i problem s kategorizacijom prijelaza u BiH.
Natječaji za gradnju toga mosta nekoliko su se puta raspisivali i poništavali, a nakon trećega postupka i milijunske odštete koju je BiH morala platiti, jer nakon natječaja nije uvela u posao planiranoga izvođača, tvrtku Strabag, u konačnici je posao gradnje dodijeljen konzorciju koji su činile tvrtke Viadukt i Hering. U međuvremenu je Viadukt otišao u stečaj, pa je cjelokupan posao preuzela tvrtka Hering.
Most Svilaj jedan je od ključnih projekata Hrvatskih autocesta na dovršetku međunarodnog koridora 5c, koji će spojiti Budimpeštu, Osijek i Sarajevo s Pločama. Potpuni završetak hrvatskog dijela koridora očekuje se 2024. godine.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.