Von der Leyen i Scholz u Berlinu pozvali na brzu pomoć Ukrajini: Marshallov plan je zadaća za generaciju i moramo ga započeti već sad

"Ovaj program po uzoru na Marshallov plan nakon Drugog svjetskog rata bit će zadaća za čitavu jednu generaciju s kojom moramo započeti već sada", rekao je na početku međunarodne donatorske konferencije o Ukrajini, koja se održava u Berlinu, njemački kancelar Olaf Scholz, misleći na golema američka ulaganja u Njemačku i druge zapadne zemlje nakon Drugog svjetskog rata.

Privatni i državni investitori morali su se udružiti kako bi oblikovali budućnost zemlje, "ne samo za naredne mjesece, već i za naredne godine", dodao je Scholz.

Njemački kancelar je naglasio kako je međutim sada prioritet vojno pomoći Ukrajini te je još jednom Ukrajini obećao sustave proturaketne obrane.

"Najbolja obnova je obnova koja nije potrebna zbog uspješne obrane ukrajinskih gradova i elektrana od ruskih bombi, dronova i raketa", rekao je Scholz.

Njemački kancelar je rekao kako je obnova Ukrajine i šansa da se ukrajinsko gospodarstvo učini konkurentnijim, a Ukrajina postane važan čimbenik u proizvodnji održivih energenata.

"Ukrajina bi mogla postati važnim proizvođačem zelene energije i izvoznik visoko specijaliziranih industrijskih i poljoprivrednih proizvoda te digitalno čvorište s nekim od najboljih stručnjaka na svijetu", zaključio je njemački kancelar.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen upozorila je kako obnova Ukrajine mora uslijediti uz suradnju svih demokratskih snaga.

"Niti jedna zemlja, niti jedna unija sama ne može nositi ovaj zadatak. Potrebni su nam jaki partneri poput SAD-a, Japana, Kanade, Velike Britanije, Australije kao i institucija poput Svjetske banke", rekla je von der Leyen.

Dodala je kako će za obnovu Ukrajine biti potrebne "milijarde". 

Rusija je nanijela štetu Ukrajini koja se procjenjuje na 350 milijardi eura (345 milijardi dolara), rekla je von der Leyen, pozivajući se na Svjetsku banku. 

Ona je podržala ideju njemačkog kancelara Scholza da obnova mora biti usklađena s ukrajinskim približavanjem Europskoj uniji, posebice što se tiče prilagodbe infrastrukture.

Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenskij, koji se obratio konferenciji preko video veze, pozvao je donatorske zemlje da što prije započnu s obnovom, a ne tek nakon rata.

"Nama su hitno potrebne investicije u bolnice, škole, prometnice i druge infrastrukturne objekte", rekao je Zelenskij.

On je ukazao na to da je u ruskim raketnim napadima do sada uništeno više od trećine energetske infrastrukture zemlje.

Ukrajinski predsjednik je rekao da treba što prije osloboditi sredstva iz fonda pomoći te je spomenuo svotu od 38 milijardi dolara koja će biti potrebna kako bi se konsolidirao proračun Ukrajine u nastupajućem razdoblju.

Poljski premijer Mateusz Morawiecki je rekao kako bi se obnova Ukrajine morala financirati i iz zamrznutih bankovnih računa ruskih oligarha u inozemstvu. On je rekao i kako bi rat protiv Ukrajine trebao biti "poziv na buđenje" kad je u pitanju ovisnost o ruskom plinu.

Njemačka ministrica razvoja Svenja Schulze pozvala je na uspostavu mehanizma kojim bi se Rusiju prisililo da sudjeluje u troškovima obnove Ukrajine.

"U ovom trenutku ne postoji međunarodno pravo koje bi takvo što omogućilo. Bilo bi  vrlo razumno kada bi se uključila i Rusija", rekla je Schulze njemačkoj televiziji RTL/ntv uoči konferencije o obnovi Ukrajine.

Schulze je rekla da se još nije moguće reći točnu brojku koliko će koštati obnova.

Kancelar Scholz i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen domaćini su međunarodnim stručnjacima u Berlinu na razgovorima o obnovi Ukrajine. Na sastanku sudjeluju i ukrajinski premijer Denis Šmihal i poljski premijer Mateusz Morawiecki.