Vojislav Šešelj pušten na privremenu slobodu, najavio osvetu

Vođa srpskih radikala Vojislav Šešelj, pritvorenik Haškoga suda (ICTY) zbog optužbi za ratne zločine, privremeno je zbog liječenja oslobođen pod uvjetom da ne dolazi u kontakt sa svjedocima ili žrtvama te da se vrati na sud nakon što ga se pozove. 

Sudsko vijeće Haškog suda odlučilo je u četvrtak Šešelja privremeno pustiti na slobodu zbog pogoršanja zdravstvenog stanja, nakon što se rak debelog crijeva proširio na jetru.

Šešelj se godinama žali na uvjete u Pritvorskoj jedinici UN-a u Den Haagu i na lošu zdravstvenu skrb, a 2010. godine optužio je ICTY da njegov dugi sudski postupak želi okončati tako što će "pričekati da optuženi umre".

Bez obzira na tešku dijagnozu, Šešelj, prema pisanju srbijanskih medija, ne namjerava privremenu slobodu iskoristiti za nastavak liječenja.

"Ako i dođem u Srbiju, neću se baviti svojim liječenjem, već ću sve snage usmjeriti na osvetu", poručio je Vojislav Šešelj srpskim diplomatima u Haaškom sudu kada je doznao za mogućnost da bude privremeno oslobođen i pušten kući zbog teškog zdravstvenog stanja.

Suci su u međuvremenu dobili jamstva srbijanske vlade da Šešelj neće biti u kontaktu ni s jednom od svojih žrtava ili svjedoka u postupku koji se protiv njega vodi, a Šešeljev pravni savjetnik Milan Terzić pojašnjava da se on odlukom Sudskog vijeća nije obvezao ni na jedan od posebnih uvjeta, "a to znači ni obvezu kućnog pritvora ili komunikaciju s medijima, što su bili uvjeti prijašnje odluke Haaškog tribunala".

On je treći haški pritvorenik koji se pušta na privremenu slobodu zbog pogoršanja zdravlja. U travnju 1996. je iz pritvora na privremenu slobodu zbog uznapredovalog karcinoma na kućnu njegu pušten Đorđe Đukić, koji je bio optužen za zločine u BiH, a preminuo je nakon manje od mjesec dana poslije izlaska iz pritvorske jedinice.

Ista situacija je bila i s načelnikom Generalštaba Vojske Republike Srpske Momirom Talićem koji je umro nedugo pošto je pušten na liječenje. Talić je 1999. optužen za ratne zločine protiv Hrvata i Bošnjaka u BiH, uključujući genocid, mučenja i bezobzirno razaranje, a preminuo je u svibnju 2003. u Beogradu od raka pluća, nakon dozvole ICTY-ja da liječenje nastavi u beogradskoj Vojnomedicinskoj akademiji.

Šešelj je optužen za ratne zločine nad Hrvatima i Bošnjacima u Hrvatskoj te u Bosni i Hercegovini i nad vojvođanskim Hrvatima. Sutkinja Flavia Lattanzi i Antonetti glasali su za privremeno oslobađanje, a tomu se usprotivio sudac Mandiaye Niang. Šešelj u pritvoru Haškoga suda čeka izricanje prvostupanjske presude koja se trebala objaviti u listopadu prošle godine, što je odgođeno zbog toga što je iz sudskoga vijeća u međuvremenu isključen jedan sudac pa se njegova zamjena treba upoznati s čitavim predmetom.