Vodi li Dodik Republiku Srpsku u odvajanje od Bosne i Hercegovine?

Naime, Ustavni sud BiH ima devet članova - po dva Hrvata, Srbina i Bošnjaka te tri stranca. Prevedeno u real-politički život, tri inozemna i dva bošnjačka suca gotovo poslovično mogu preglasati četvoricu Srba i Hrvata i tako donositi odluke koje su u skladu s političkim željama stranaka s adresom u Sarajevu. 

Naravno, bude tu i nekih neočekivanih odluka poput one o apelaciji Ljubić kojom je Ustavni sud izričito dao do znanja da je konstitutivnost naroda natkrovljujuće načelo te da se i Izborni zakon treba mijenjati u skladu s tim. Ta odluka, očekivano, nije bila osobito značajna liderima bošnjačkih političkih stranaka.

Nove iskre između 'političkog Sarajeva' i 'političke Banjaluke' počele su frcati nakon što je Dodik najavio povlačenje Srba iz, kako on to zove, zajedničkih institucija, odnosno, institucija Bosne i Hercegovine. 

Na to se odlučio nakon zadnje presude Ustavnog suda BiH kojom je ustanovljeno da je suprotan Ustavu BiH članak 53. Zakona o poljoprivrednom zemljištu RS-a kojim je propisano da predmetno poljoprivredno zemljište, koje je javno dobro, odnosno, državno vlasništvo, po sili zakona postaje vlasništvo i posjed Republike Srpske.

"Tendenciozno se u Ustavnom sudu BiH donose protudaytonske odluke protiv Republike Srpske i srpskog naroda. Odlučili smo obustaviti odlučivanje o svim odlukama u zajedničkim institucijama dok se ne donese zakon o Ustavnom sudu BiH u kojem više neće biti stranci. Narodna skupština (op. a. Republike Srpske) u ponedjeljak će donijeti taj zaključak i o tome smo postigli konsenzus, a to je važno", rekao je Dodik u razgovoru za bh. izdanje Večernjeg lista. 

Sarajevo plaća strane suce? 

Dodik je kazao u istom razgovoru i da je "postavljena startna pozicija za samostalnost Republike Srpske" te da je ovo "crvena linija koja je prijeđena".

Naveo je kako postoje navodi o tomu da političko Sarajevo plaća suce Ustavnog suda koji onda, po njegovim riječima, donosi nezakonite odluke u korist njihovih financijera.

"Ono što je do sada radio OHR kršeći Ustav, sad radi Ustavni sud BiH. I još nam kažu da takav okupatorski, dekadentni Ustavni sud treba biti poštovan. Naravno da neće biti poštovan i da se njegove odluke ovdje neće provoditi. Mi ćemo provoditi svoje odluke koje smo donijeli. I ne očekujemo da se međunarodna zajednica tu petlja, kao što se nije petljala ni u donošenje nezakonitih odluka Ustavnog suda BiH. Od njih se ovdje stvara božanstvo, a ja sam slušao prije nekoliko mjeseci u Sarajevu kako oni plaćaju suce Ustavnog suda, daju im novac. Ja nemam dokaze za to, ali postoji priča u Sarajevu o tome. I onda se donese ovakva odluka i što drugo misliti nego da je tako", ocijenio je.

Novinar Večernjeg lista Zoran Krešić kaže kako se, u normalnim okolnostima, odluke Ustavnog suda ne bi smjele ignorirati.

"O odlukama Ustavnoga suda se ne raspravlja. Odreda ponavljaju svi političari u BiH, a onda se mogu čuti posve različita stajališta iz Sarajeva odnosno Banja Luke od 'patriota' i 'separatista'. Meni ne pada na pamet uistinu donijeti sud o ovome pitanju jer postoji institucija koja se time bavi.

Za mene je problem što postoji selektivna primjena odluka Ustavnoga suda BiH. Isti taj sud, s domaćih šest sudaca (po dva Hrvata, Bošnjaka i Srbina) donio je odluku po apelaciji pokojnog Alije Izetbegovića iz 2000. godine, u kojoj doslovno stoji da je konstitutivnost triju naroda natkrovljujuće načelo ustava zemlje i da se ne smije dopustiti dominacija bilo kojega naroda nad drugima.

Praksa pokazuje da Hrvata u Republici Srpskoj nema i ne mogu se vratiti, onemogućeno im je življenje tamo. Građani su drugoga reda. A u Federaciji BiH bošnjačka većina dominira i pokušava Hrvate pretvoriti u manjinu. Za početak političku. Presuda Ustavnoga suda po apelaciji Bože Ljubića iz 2016. godine, koja nije provedena u praksi (dakle ignorira je se) i svi akteri iz  bošnjačkih stranaka je ignoriraju, kaže pojednostavljeno da se treba osigurati legitiman izbor političkih predstavnika triju naroda, odnosno, da izabrani predstavnici u vlasti odražavaju političku volju svakog od naroda u institucijama Dom naroda i Predsjedništvo BiH.

U praksi su Hrvatima Bošnjaci na zadnjim izborima 'stavili' Željka Komšića, čovjeka koji se u ratu borio protiv Hrvata i koji na zidu drži sliku Josipa Broza Tita koji, a kao takav danas ide u posjetu Papi. U Domu naroda gdje tri naroda imaju jednak broj nacionalnih izaslanika (po 17) u klubu Hrvata su i Edim Fejzić te Anel Šahinović. U bošnjačkom pak klubu nema nijednog Joze, Ante, Andreja", govori Krešić za Direktno.

'Nije Ustavni sud švedski stol'

Novinar Večernjeg lista podsjeća i kako postoje druge odluke tog suda koje, također, nisu ispoštovane.

"Moj je zaključak stoga da srpske stranke i političari imaju i nemaju prava osporavati odluke Ustavnoga suda BiH. Da je ovo normalna država, svi srpski političari bi bili već pod sankcijama ili progonom. Ali naravno da neće jer imaju čak osam razloga zašto to ne trebaju biti. Čak osam odluka koje je donijela institucija Ustavnog suda BiH nikada nisu provedene, a na njih se gleda kao na švedski stol i svatko uzima što mu odgovara", kazao je Krešić. 

Komentirajući Dodikov zahtjev o stranim sucima koji bi trebali napustiti Ustavni sud, predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Dragan Čović je na Dodikom tragu. On smatra kako strani suci bi trebali napustiti taj sud. 

"Što se mene tiče, davno je bilo vrijeme da strani suci odu iz Ustavnog suda, a da bismo došli do toga potreban nam je konsenzus. To je Ustav BiH, traženje konsenzusa", kazao je Čović u četvrtak u Sarajevu nakon sastanka rukovodstva Kolegija u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine.

Glavni urednik portala Dnevnik.ba Jurica Gudelj smatra da se Dodik vodi svojom tezom o tomu kako je Republika Srpska trajna, a BiH privremena kategorija.

"Milorad Dodik radi samo ono što je i najavio – vraća Daytonski mirovni sporazum na 'tvorničke postavke'. Brojne nadležnosti su nasilnim intervencijama međunarodne zajednice prenesene s entiteta na razinu države i Dodik je davno najavio kako to želi ispraviti. No, njegovi potezi su dio dobro uigrane predstave između Banja Luke i Sarajeva kojoj je cilj podjela BiH na dva dijela, jedan srpski a drugi bošnjački. U toj su priči Hrvati 'neto višak' i za jedne i za druge.

Dodik je nebrojeno puta otvoreno kazao kako je za njega RS trajna a BiH prolazna kategorija i on sigurno radi na konačnom osamostaljenju RS-a. To on ne čini ni samostalno niti 'na svoju ruku'. To je konačan cilj doslovno svih srpskih političara u BiH. Istovremeno, nitko ga u tom naumu neće suštinski ni sprječavati. Bošnjaci žele od FBiH napraviti ono što Srbi rade od RS-a. Čak su već povučene i teritorijalne granice. Dakle, Dodik i Srbi jesu krenuli praviti konkretne korake ka osamostaljenju RS-a, koja usput rečeno, već danas ima gotovo sve atribute države. Jedina nepoznanica ostaje što će u BiH biti s Hrvatima", kazao je Gudelj za Direktno.

Inače, ovih dana treba početi i reforma javnih poduzeća u BiH, implementacija drugog dijela reformske agende EU i transparentnosti javnih financija.