Vlada Federacija BiH odbila i novu ponudu izraelsko-kineskog konzorcija za pokretanje proizvodnje u Aluminiju

Kako je objavljeno nakon sjednice, Vlada Federacije BiH je zadužila premijera Fadila Novalića da o razlozima neprihvaćanja ponude izvijesti izrealski MT Abraham Group i njihove kineske partnere da ne može u najam dati pogone. 

Vlada je poručila i kako ne može subvencionirati proizvodnju električne energije, davati koncesije za izgradnju vjetroelektrane, niti odobriti porezne olakšice za zaposlenike i dati poticaje za zapošljavanje te ih osloboditi carinskih obveza jer se ne radi o njezinoj nadležnosti. 

Prva ponuda konzorcija, koju uz izraelsku kompaniju još čine kineski partneri China Engineering Corporation i China Industrial of Engineering and Construction Co., Ltd., odbijena je jer su tražili subvencije za električnu energiju i druge pogodnosti od države.

Početkom ove godine Vlada je dobila novi dokument, naslovljen "konačni prijedlog o zakupu". 

"Njihovi zahtjevi su ostali isti. Čak je u novoj ponudi navedeno šest uvjeta koje Vlada FBiH treba ispoštovati, a jedan od njih je da Aluminij ima besplatnu energiju najmanje pet godina. To ne može nitko ispuniti", rekao je ministar energetike, industrije i rudarstva Nermin Džindić. 

Istaknuo je i kako se od MT Abraham Group očekuje prijedlog o novome modelu suradnje. 

Vlada Federacije BiH ima 44 posto dionica Aluminija, a Džinić je najavio i da će predstavnik Vlade Federacije BiH na sutrašnjoj skupštini Aluminija odbiti ugovor o zakupu, koji je prošli tjedan odobrio Nadzorni odbor Aluminija.  

"Neke stvari nadilaze nadležnost Vlade FBiH. Mi želimo zaštititi kapital Aluminija kao i radna mjesta, a prema ugovoru koji se nalazi ispred mene, to se nažalost neće dogoditi", rekao je Džindić, iznoseći da predloženi ugovor o zakupu ima i niz proceduralnih grešaka, za koje je dan rok od mjesec dana da se isprave.

Početkom veljače posljednji radnici koji su napustili Aluminij su pozvali Vladu da prihvati ponudu izraelsko-kineske grupe za koju su uvjereni da može ponovno pokrenuti proizvodnju.

Mostarski Aluminij je nakon ratnih razaranja uz potporu Vlade Republike Hrvatske bio ponovno pokrenut 1997. godine, a prestao je raditi u srpnju prošle godine nakon što je isključen s napajanja električne energije zbog dugova koji su se popeli na 220 milijuna eura.

Uz Vladu Federacije BiH, koja u Aluminiju ima 44 posto udjela, mali dioničari odnosno radnici imaju također 44 posto udjela, dok Vlada Republike Hrvatske ima 12 posto dionica Aluminija.