SAMUEL ŽBOGAR
Visoki predstavnik EU-a u Makedoniji poručio kako je promjena imena osjetljivo pitanje, ali da nema alternative
Pitanje ustavnog imena države za Makedonce je vrlo osjetljivo, što se odrazilo na izlaznost birača na referendumu održanom u nedjelju, no velika većina onih koji su dali svoj glas glasovali su za promjenu koja bi omogućila put prema euroatlantskim integracijama, izjavio je u utorak za Slovensku televiziju visoki predstavnik EU-a u Makedoniji Samuel Žbogar istaknuvši kako ta zemlja nema druge alternative.
„Pitanje imena države doista je vrlo osjetljivo za većinu ljudi u Makedoniji, ali je u nedjelju na referendumu izašlo 610.000 ljudi i skoro svi su glasovali 'za'“, rekao je Žbogar, bivši slovenski diplomat i ministar vanjskih poslova koji je prije odlaska na dužnost visokog predstavnika EU-a u Skoplju bio na istoj takvoj dužnosti na Kosovu.
Promjena ustavnog imena za Makedonce je doista vrlo osjetljivo pitanje, mnogi smatraju da to nije u redu, neki bi tu odluku prepustili drugima pa su zato mnogi u nedjelju ostali kod kuće, kazao je Žbogar tumačeći malu izlaznost na referendumu na koji nije izašlo 65 posto upisanih u biračke spiskove.
Po riječima visokog predstavnika EU u Makedoniji, makedonska vlada i političari idućih dana trebaju donijeti odluke kako bi se zemlji omogućio put prema EU, za što je opredijeljena velika većina državljana, ali i vodeće političke stranke, a sve drugo bi, po njegovom mišljenju, značilo nastavak dosadašnje izolacije.
Ne postoji nikakva alternativa, odnosno mogućnost povezivanja Makedonije s, primjerice, Rusijom ili Turskom, jer većina građana, ali i sve političke stranke, osim jedne manje vanparlamentarne, zagovaraju članstvo zemlje u Europskoj uniji i NATO savezu, istaknuo je Žbogar dodavši da „sve ekonomske i političke veze vode Makedoniju prema Europskoj uniji i ne postoji realna alternativa tome članstvu".
Na pitanje može li situacija u odnosima Prištine i Beograda eskalirati nakon što je Srbija podignula pripravnost svoje vojske zbog zadnjih napetosti, Žbogar je rekao da je takvih situacija bilo i prije, ali nisu dramatično eskalirale, no da to svjedoči i o široj nestabilnosti u regiji iako je od raspada bivše SFRJ prošlo skoro 30 godina. „To pokazuje da situacija na Balkanu još nije nepovratno stabilna, kako bismo željeli", kazao je dodavši da bi zato bilo dobro strateški razmisliti o široj situaciji na zapadnom Balkanu i pokušati riješiti otvorena pitanja koja u nekim državama još postoje te naći rješenja koja bi omogućila „put tih zemalja prema Europskoj uniji“.
Europska unija i NATO pozdravili su u ponedjeljak pozitivni rezultat referenduma o promjeni imena Makedonije, ocjenjujući da predstavlja "povijesnu priliku" za europsku budućnost zemlje. "To je povijesna prilika ne samo za pomirenje u regiji, nego i za odlučan poticaj zemlji" na putu prema članstvu u EU, kazali su u zajedničkom priopćenju šefica europske diplomacije Federica Mogherini i povjerenik za proširenje Johannes Hahn istaknuvši da je sada na političkim dužnosnicima Skoplja da odluče kojim će putem krenuti.
Referendum o novom imenu Makedonije "Republika Sjeverna Makedonija" rezultirao je velikom pobjedom zagovornika promjene imena, ali ga je obilježila masovna apstinencija birača koja ukazuje da ratifikacija u parlamentu neće proći glatko. Novim bi se imenom trebao okončati sukob s Atenom koja optužuje svojeg susjeda za uzurpiranje njezine povijesne baštine i blokira mu put prema Europskoj uniji i NATO-a.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.