ZA DIREKTNO

Vidmarović o novim sankcijama Rusiji: Američki establišment ne nastoji toliko kazniti Putina koliko obuzdati Trumpa

Autor

Marijan Opačak

Iako je nakon susreta predsjednika Donalda Trumpa i Vladimira Putina u Helsinkiju izgledalo kako će napetosti na relaciji Washington-Moskva stati, nakon najava novih sankcija Moskvi, zbog optužbi da je upotrijebila smrtonosno kemijsko oružje protiv vlastitih građana u Velikoj Britaniji, odnosi između velikih sila ponovno su postali izuzetno napeti.

09.08.2018. u 18:10
Ispiši članak

Podsjetimo, glasnogovornica State Departmenta Heather Nauert  rekla je u srijedu kako je utvrđeno da je Rusija "upotrijebila kemijsko ili biološko oružje prekršivši time međunarodno pravo, te da je upotrijebila smrtonosno kemijsko ili biološko oružje protiv vlastitih državljana".

Najavila je i kako će sankcije stupiti na snagu 22. kolovoza ili oko toga datuma. Rusko veleposlanstvo u Washingtonu u četvrtak je američke optužbe, da je Moskva otrovala bivšeg špijuna i njegovu kći u Velikoj Britaniji, nazvala "prenategnutima", a nove američke sankcije ocijenila drakonskim. Rusija uporno odbacuje odgovornost za napad, a rusko veleposlanstvo u SAD-u kaže da američke optužbe nisu utemeljene na činjenicama i dokazima.

Stručnjak za međunarodnu politiku dr. Branimir Vidmarović za Direktno je rekao kako je nedavni Summit u Helsinkiju postigao jednu ne toliko uočljivu, ali ipak važnu stvar, vratio je u opciju dijalog na najvišoj razini.

"Administracija bivšeg predsjednika SAD-a Baracka Obame eliminirala je, čak i tabuizirala, diplomaciju u odnosima s Rusijom. Američki establišment negativno gleda na mogućnost odmrzavanja bilateralnog dijaloga pa je stoga taj mali pozitivni pomak namjerno ili automatski potisnut iz političkog polja Washingtona", objašnjava naš sugovornik. 

Dr. Vidmarović dodaje kako je nakon summita pretpostavio da bi SAD mogao uvesti nove sankcije.

"To je vrlo uočljiv uzorak u novijoj američkoj politici prema Rusiji. Zakon o eliminaciji kemijskog i biološkog oružja iz 1991., koji nalaže primjenu sankcija protiv zemalja i poduzeća koje koriste takvo oružje, odlučeno je primijeniti nakon Helsinkija, gotovo pred istekom zakonskog roka od 90 dana, a ne odmah nakon incidenta s 'novičokom'", podsjeća. 

"Naime, za dobar dio establišmenta, posebno obavještajnog, Trump je postao dio problema Rusije. Zbog kontroverze uplitanja u izbore 2016., Rusija se kroz pobjedu Trumpa iz vanjskopolitičkog pitanja pretočila u domenu unutarnje politike i nacionalne sigurnosti", kaže dr. Vidmarović i objašnjava kako se uvođenjem novih sankcija Rusiji establišment u stvari bori s domaćim frustracijama.

"Američki establišment ne nastoji toliko kazniti Putina koliko obuzdati Trumpa. Prijedlog paketa mjera u sklopu CAATSA više nalikuje na instrukciju kako bi se trebao postaviti predsjednik i reafirmaciju konsenzusne američke politike nego na opis mjera protiv Rusije".

Naš sugovornik smatra kako se radi o vrlo teškoj igri.

"Američke elite ne žele da Trump bude katalizator bilo kakvih promjena s Rusijom, a upitno je žele li uopće da to promjena dođe. Kremlj nema opcija, ali dosadašnji razvoj događaja pokazuje da sankcije protiv Rusije općenito nisu učinkovite te dodatno jačaju poziciju Putina na unutarnjoj razini". 

Vidmarović se osvrće i na naizgled bezizlaznu situaciju u kojoj se našla Europa tijekom sukoba dviju sila. "Europa je već duže vrijeme u vrtlogu raznih izbora koje nije htjela činiti. Kriza jedinstva, Brexit, Rusija, SAD, Kina… Situacija za EU nije nimalo laka. Bruxelles je bio dosta konzistentan u politici prema Rusiji, Kini i SAD-u te više-manje dosljedno odvajao različite razine odnosa kao što su politika, ekonomija, znanstveni i obrazovni programi, vizna pitanja, multilateralni projekti. Za Njemačku Angele Merkel Putin je bio jedan, a bilateralna suradnja s Rusijom sasvim drugi par rukava", kaže dr. Vidmarović i objašnjava kako je sada EU pod napadom sa zapadne strane. 

"Trump gura saveznike u bezuvjetno prihvaćanje njegove vizije i agende. Po pitanju Rusije, SAD Europi šalju vrlo proturječne signale: čas dijalog, čas prijetnja energetskoj sigurnosti, čas robija. A na kraju ispada da je Kina ipak glavni negativac", smatra naš sugovornik. .

Vidmarović smatra kako Trump pogrešno smatra da Europa, odnosno Njemačka, srlja u rusko ropstvo. "Kao što sam naveo, EU je prema Rusiji vodila konzistentnu politiku, uključujući i onu sankcijsku. Prije mjesec dana, Europa je na narednih šest mjeseci produljila sankcije. Uostalom, i snažna reakcija na trovanje S. Skripalja pokazala je da su zemlje zapada na istoj strani". 

"Zato je ekstremna politizacija projekata poput Sjevernog toka 2 potpuno nepotrebna a miješanje energetskih potreba i tržišta s politikom za EU frustrirajuće. Uostalom, Sjeverni tok 2 nije isključivo ruski projekt; u njemu sudjeluju njemački Uniper i Wintershall, austrijski OMV, francuski Engie i ogromni Royal Dutch Shell", objašnjava Vidmarović. 

Naš sugovornik napominje kako je američki pritisak nemoguće ignorirati te napominje kako je tvrtka Daimler već objavila odluku o napuštanju iranskog tržišta u skladu s američkim sankcijama.

"EU bi voljela izbjeći ekstreme i ostati ono što je i bila. Zato u ovoj situaciji ne srlja prema Rusiji već nastoji diversificirati svoju trgovinu i produbiti partnerstvo s drugim demokratskim zemljama. Prošle godine svjedočili smo sklapanju velikog trgovinskog sporazuma s Kanadom. Ove godine, finalizirani su i potpisani veliki bescarinski sporazumi s Japanom i Meksikom te su započeli pregovori s Australijom", objasnio je za Direktno Branimir Vidmarović.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.