VIDEO - UBOJSTVO KENNEDYJA Omiljeni američki predsjednik likvidiran je na današnji dan, no odgovor na pitanja zašto i tko je naručitelj - još uvijek nemamo

John Fitzgerald Kennedy, rođen je u Brooklynu, 29. svibnja 1917. godine, u ''zlatnoj'' američkoj bogataškoj dinastiji.

Diplomiravši na Harvardu, sudjelovao je u Drugom svjetskom ratu  kao zapovjednik torpednog čamca  te je ranjen u borbi protiv Japanaca 1943. godine. Bio je zastupnik u Kongresu, a kao kandidat Demokratske stranke izabran je u studenom 1960. za predsjednika SAD-a, kao 35.-i predsjednik. Zanimljivo je i da je Kennedy jedini katolik te prvi Irski Amerikanac koji je postao predsjednik SAD-a.

Također, jedini je predsjednik SAD-a koji je bio i dobitnik Pulitzerove nagrade 1957. godine.

Ubrzo nakon njegova stupanja na dužnost došlo je do neuspjele akcije antikastrovskih emigranata protiv Kube, a u listopadu 1962.. Kennedy objavljuje pomorsku blokadu Kube, zbog raketnih baza koje je SSSR  montirao na otoku.

Kriza je riješena u neposrednom sporazumu između Kennedyja i Nikite Hruščova, koji je pristao na povlačenje sovjetskih raketa. Kennedy se orijentirao na sporazumijevanje s SSSR-om  u vezi s utrkom u naoružavanju. Ta politika je dovela do sklapanja Moskovskog sporazuma o zabrani nuklearnih pokusa u ljeto iste godine.

Kada je 43-godišnji Kennedy preuzeo dužnost 1961., bio je najmlađi predsjednik u američkoj povijesti.Na predsjedničkoj inauguraciji 20. siječnja 1961. godine izrekao je možda i najčešće citirane riječi nekog političara: ''Ne pitajte što vaša zemlja može učiniti za vas, pitajte se što vi možete učiniti za svoju zemlju”.

Čitav je svijet bio očaran bogatim, sposobnim i zgodnim predsjednikom, a njegovu je karizmu pojačala i lijepa, elegantna supruga Jacqueline. S Kennedyjevima su Amerikanci dobili ono što nikad nisu imali - svoju kraljevsku obitelj. Oni su bili oličenje bogate, gotovo aristokratske visoke klase, koja se ''spustila'' među običan svijet.

Program što ga je predložio Kongresu za stvarno i potpuno provođenje u život građanske ravnopravnosti za Crnce bio je u tom pogledu najrevolucionarniji čin od vremena Abrahama Lincolna, a moguće da ga je upravo to stajalo života.

Upozoren da ne ide u Teksas

Iako su ga upozoravali da ne putuje u Dallas, jer mu taj dio Amerike ''nije sklon'', Kennedy je inzistirao na odlasku. I taj je događaj postao dio svjetske povijesti, a svakako jedan od najbolnijih trenutaka u samim Sjedinjenim Američkim Državama.

Kennedy se krajem 1963. počeo pripremati za izbornu kampanju 1964. godine, pri čemu je poseban naglasak stavljen na južne države, gdje nije bio tako popularan kao u ostatku zemlje. U tu je svrhu odlučio posjetiti Teksas te je 22. studenog 1963. sletio u Dallas.

Dok se u otvorenom automobilu vozio ulicama u društvu supruge i teksaškog guvernera Johna Connallyja, na povorku su ispaljena tri hica iz puške. Jedan je metak pogodio i ranio Connallyja, a dva su pogodila Kennedyja - jedan u vrat, i jedan u glavu. Kennedy je odmah odvezen u bolnicu gdje je nedugo potom proglašen mrtvim.

Nekoliko sati kasnije marinac Lee Harvey Oswald je uhićen, a potom i optužen za atentat. Oswald je tvrdio da je nedužan, ali to nije imao prilike dokazati pred sudom. Dva dana kasnije je u policijskoj stanici pred TV-kamerama ubijen od strane Jacka Rubyja, vlasnika noćnog kluba povezanog s organiziranim kriminalom.

Suočen s činjenicom da se detalji ubojstva možda nikada neće razotkriti na sudu, Johnson - koji je temeljem Ustava postao predsjednik - odobrio je rad specijalnog tijela zvanog Warrenova komisija, kojemu je cilj bio pronaći i objaviti sve vezano uz atentat. Zaključak komisije je bio da je Oswald djelovao sam i ubio predsjednika iz nepoznatih motiva.

Međutim, detalji vezani uz atentat i počinitelja su mnoge od samog početka mnoge natjerali da sumnjaju i odbace taj zaključak. Umjesto toga se nude razne alternativne teorije zavjere vezane uz širi krug počinitelja, kojima je svoj doprinos dao i Hollywood, ali i zaključi posebnog kongresnog odbora 1970-ih. Okolnosti njegova ubojstva do danas još nisu razjašnjene i pitanje je hoće li ikada biti.

Bio je i ostao najomiljeniji američki predsjednik koji je pomicao granice. Vjerovao je u ideal slobode i demokraciju te pokušavao ujediniti podijeljeno američko društvo.

Nakon njegovog ubojstva, izbili su i masovni sukobi oko vijetnamske politike, a nasilje je eskaliralo i u javnom životu, zaredala su ubojstva prominentnih osoba, a rasni su sukobi postali kronična boljka američkog društva do dana današnjeg.

Mitskome mjestu Kennedyja u suvremenoj povijesti SAD-a pomogla je i činjenica da je on bio prvi američki predsjednik koji je shvatio moć televizije. Tijekom tisuću dana provedenih u Bijeloj kući uspješno je komunicirao s američkom javnošću upravo pomoću televizijskih ekrana.

Nebrojene teorije o ubojstvu

Atentat na bivšeg američkog predsjednika Johna F. Kennedyja 1963. godine bio je takozvani "posao iznutra", navodno je to na smrtnoj postelji muškarac kodnog imena Ron priznao redatelju Oliveru Stoneu. 

Iako je u početku sumnjao u Ronovu priču, jer je bilo mnogo teorija zavjere o ubojstvu Kennedyja,  Stone je kasnije rekao da su sumnje, nakon susreta s Ronom, nestale.

Kao bivši marinac koji je služio u Vijetnamu, redatelja je u Ronovu priču uvjerio "vojni rječnik" koji je ovaj koristio te precizni detalji oko tog događaja, koje je Stone opisao kao "moguće" i "vrlo autentične". Stone je odlučio tu priču po prvi put podijeliti sa svijetom preko Matta Zollera Seitza, autora knjige o njemu samom.

Seitz kaže da knjiga opisuje Stoneovo prisjećanje dopisivanja, razgovora i susreta s Ronom. U njoj redatelj između ostalog tvrdi da Ron nije imao bilo kakve skrivene motive za priču koju mu je ispričao.

"Scenarij koji je opisao bio je vrlo praktičan. Način je to na koji bi i ja to napravio, da idem napraviti takvo što", kaže Stone u Seitzovoj knjizi.

Knjiga pod naslovom "Iskustvo Olivera Stonea" (The Oliver Stone Experience) objavljena je 13. rujna i baca novo svjetlo na ovo misteriozno, nikada razjašnjeno ubojstvo.

Nakon što je Stone snimio svoj film o ubojstvu Kennedyja, Stonea je kontaktirao muškarac, koji je tvrdio da je bio dio predsjednikovog osiguranja. Predstavio se kao Ron. Kazao je da umire od raka i da bi s njim htio podijeliti veliku tajnu koju je ispričao jedino svom sinu - netko iz njegovog tima ubio je Kennedyja.

Legenda o vezi s Marylin Monroe

Ostao je upamćen i po brojnim seksualnim avanturama i nevjerojatnom tjelesnom apetitu, unatoč tome što je vodio uredan obiteljski život s lijepom, ali hladnom Jackie.

U biografiji bivšeg britanskog premijera i konzervativca Harolda MacMillana autor Alistair Horne piše: “Usred radnog ručka na kojem se raspravljalo o nuklearnom naoružanju i Hladnom ratu Kennedy se okrenuo i MacMillana nehajno, ničim izazvan, upitao: Kako je s tobom, Harolde? Ako tri dana nešto ne prasnem počinje me užasno boljeti glava...” 

Na popisu Johnovih ljubavnica su žene različita podrijetla i uzrasta. Od Marilyn Monroe do striptizeta i sobarica u jeftinim motelima. “Kod Johna je to išlo dok kažeš keks”, rekao je jednom njegov dugogodišnji prijatelj George A. Smathers. Na listi su koju je ispunjavao JFK bile su Angie Dickson, Zsa Zsa Gabor i Kim Novak, neke je ljubavnice dijelio s mafijašima, druge mu je podvodio Frank Sinatra.

No, svakako je najpoznatija njegova afera s hoolywoodskom ikonom, nikada prežaljenom Marylin Monroe, najvećom seks-bombom u filmskoj povijesti.

Ona ga je iskreno voljela, kao muškarca, a ne kao najmoćnijeg čovjeka u Americi i do dana današnjeg nije razjašnjeno je li njezino navodno samoubojstvo imalo veze s tom, za nju tragičnom ljubavnom epizodom.