ISLAMSKI RADIKALIZAM

VIDEO Tko su zapravo selefije, ili vehabije, od kojih strahuje cijela Europa?

Autor

Andrea Latinović, dipl. povjesničarka/VOA

Premijer Andrej Plenković ocijenio je u četvrtak "besmislicom i kreativnom manipulacijom" navodnu špijunsku aferu po kojoj su hrvatska obavještajna služba te hrvatski diplomatski predstavnici vrbovali radikalne islamiste u Bosni i Hercegovini kako bi se potvrdila teza vlasti u Zagrebu da se u BiH kriju tisuće ekstremista.

14.03.2019. u 18:08
Ispiši članak

Nakon što je u javnosti buknula potencijalno najveća špijunska afera, koju je objavio bosanskohercegovački portal Žurnal, o tome su hrvatske obavještajne agencije, navodno, provodile tajnu 'false flag' operaciju u BiH, u kojoj su im na meti bili radikalni islamisti, suzdržani odnosi između dvije susjedne zemlje ponovno su stavljeni na kušnju.

Naime, ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić ponovo je u četvrtak ustvrdio kako su obavještajci iz Hrvatske provodili tajnu operaciju čiji je cilj bio predstaviti BiH kao utočište terorista, o čemu je u srijedu pisao portal Žurnal blizak sigurnosnim agencijama u BiH.

Portal Žurnal u srijedu je objavio pravi triler, u kojemu opisuje kako su hrvatski obavještajci pod prijetnjama navodili neke državljane BiH da u mesdžide (islamske bogomolje) u toj zemlji donose oružje, da bi to zatim bilo prijavljeno policiji. Navodno su ti hrvatski obavještajci bili  uključeni u tajnu operaciju, koja je za cilj imala pokazati da u BiH djeluju naoružane skupine radikalnih islamista-selefija.

Žurnal je objavio i kako je u tu navodnu operaciju, uz hrvatskog konzula u Tuzli Ivana Bandića, bio umiješan i zamjenik ministra sigurnosti Mijo Krešić, kadar HDZ-a BiH te pritom podsjećaju na njegove opetovane izjave o brojnim zajednicama radikalnih islamista u BiH koje okupljaju tisuće članova.

Bandić je, prema informacijama Žurnala, ali i sigurnosnih agencija BiH, tijekom 2018. godine odlazio u selo Dubnica nadomak Kalesije (blizu Tuzle), u kojemu živi selefijska zajednica. 

Prema informacijama sigurnosnih agencija BiH, Bandić je u Dubnici pokušao vrbovati selefije da na teritoriju Republike Srpske preuzmu pakete s oružjem koje bi kasnije odnijeli u neki od svojih mesdžida, nakon čega bi bila provedena policijska akcija. Sve bi se obavilo u suradnji s MUP-om Republike Srpske, a koordinator tih aktivnosti trebao je biti novinar RTRS-a i Dodikov prijatelj Mato Đaković, objavio je Žurnal.

Tko su selefije?

Rat u Bosni i Hercegovini privukao je na stotine inozemnih dragovoljaca, koji su ratovali na svim zaraćenm stranama. Arapski dobrovoljci sa sobom su donosili i nova vjerovanja za bosansko/hercegovačke Muslimane, a ratom razorena zajednica bila je plodno tlo za takvo što.

Vjerska solidarnost s ugroženim bosanskim Muslimanima bila je također jak mobilizirajući motiv.

Danas, gotovo 27 godina nakon prvih dolazaka, na mjestu prve mudžahedinske baze ostali su uglavnom napušteni i demolirani objekti, a u njima su prvi mudžahedini u BiH svojedobno spavali i jeli, dok su vjerske molitve i vojnu obuku obavljali na otvorenom.

Vlasnici tih imanja prije rata, zabačenih u ruralnim krajevima u srednjoj Bosni, nikada se više nisu vratili u svoje domove, u koje su ušli neki drugi ljudi radikalnih i ekstremističkih stavova.

Zašto mudžahedini u Bosni?

Islamski dobrovoljci, indoktrinirani EL Mudžahid promidžbom, dolazili su najviše iz zemalja Magreba i sa Srednjeg istoka. Potpuno su se razlikovali od lokalnog bosanskog stanovništva po svemu- od izgleda, do uvjerenja.

Negdje krajem rata u BiH, sredinom '90-ih godina, austrijski istražitelji u Beču locirali su i organizaciju putem koje su mudžahedini, ali i velike količine oružja stizali u BiH. Riječ je o organizaciji Third World Relief Agency (TWRA) koju su 1987. godine osnovali sudanski diplomati. Cilj joj je bilo pružanje pomoći obnovi islama u Istočnoj Europi i zemljama Sovjetskog Saveza. Međunarodni istražitelji utvrdili su da je kroz račune te organizacije samo za vrijeme rata u BiH prošlo, navodno, 350 milijuna dolara!
 

“Pročišćavanje” bosanskog Islama

El Mudžahid promidžba u to je vrijeme aktivno promovirala posjete mudžahida logoru Armije BiH, navodeći kako su mudžahidi obilazili vojnike “da se upoznaju s njima i da prošire njihovo znanje o Islamu.”

Prva mudžahedinska baza u BiH je nakon godinu dana napuštena. Od kolovoza 1993. godine, do kraja rata, odred El- Mudžahid i službeno je potčinjen Armiji Bosne i Hercegovine. Stožer je premješten u Zenicu, a procjenjuje se da je kroz tu jedinicu tijekom rata prošlo od 1000 do 3000 boraca.

Daytonski sporazum, kojim je krajem 1995. godine završen rat, izričito je zahtijevao da inozemni borci napuste zemlju. No jedan je broj mudžahedina ostao i s lokalnim stanovništvom počeo stvarati selefijske zajednice u brdskim selima.

Izdvojene, zatvorene i zapuštene sredine u ekonomskom, materijalnom, socijalnom, intelektualnom, obrazovnom i odgojnom smislu, po riječima Mirsada Abazovića, profesora Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije, otvorile su prostor za utjecaj manipulatora.

U desetljećima koja su uslijedila, Bosna i Hercegovina prešla je put od države u koju su inozemni borci dolazili, do zemlje koja je počela proizvoditi i izvoziti svoje mudžahedine.

Kako je nastala Gornja Maoča

Selo Karavlasi postojalo je do rata u Bosni i Hercegovini. Deset godina poslije, njegovi prijeratni stanovnici kuće prodali su kuće današnjim žiteljima. Ime sela promijenjeno je u Gornja Maoča.

U deset godina koje su uslijedile, dobilo je epitet najradikalnijeg u zemlji.  Selo Gornja Maoča od Sarajeva je udaljeno 160 kilometara. Od najbližeg mjesta do sela desetak je minuta vožnje makadamskim putem. U selu je danas oko tridesetak naseljenih kuća, dva objekta za molitvu koje zovu džamijama i škola i živi se po najstrožijim islamskim propisima.

Nastanak i razvoj selefijskih zajednica u Bosni i Hercegovini pratile su godine neslaganja i sukoba s okolinom. Ključna razlika jest- različito tumačenje vjere.

U Gornjoj Maoči do danas nisu prihvatili autoritet Islamske zajednice koja okuplja Muslimane Bosne i Hercegovine.

Te zatvorene “grupe”, koje se nazivaju ekstremnim i radikalnim, praktično su grupe iz ekstremno siromašnih područja, iz zatvorenih sredina – komunikacijski, obrazovno i ekonomski potpuno zapuštenih. Stoga su pripadnici tih zajednica izvrstan ''materijal'' za manipulaciju. A ta manipulacija prati selefije u Bosni i Hercegovini od samih početaka njihove vidljivosti u društvu. Manipulira se strahom, uz pomoć brojeva.

Selefijski nauk

Selefije (ar. selef, prethodnici, prve generacije muslimana), ili islamski tradicionalisti pokret su nastao oko učenja i djelovanja reformatora s Arapskog poluotoka, šejha Muhammeda bin Abdul-Vehhaba (1703.-1787.). Iako su kod nas, ali i u svijetu poznati kao vehabije (po osnivaču pokreta Abdulvehabu), sljedbenici ovog pokreta ne prihvaćaju taj naziv. Dapače, jedno od njihovih glavnih učenja suprotstavljanje je kultu ličnosti.

Ovo je pokret koji inzistira na očuvanju islamskog učenja o monoteizmu (ar. tevhidu), suprotstavljajući se svim inovacijama (ar. bidatima) u muslimanskoj praksi i učenju. Za sebe kažu da teže povratku Kur`anu i sunnetu i praksi prve generacije muslimana.

U svojoj argumentaciji selefije se pozivaju na praksu prethodnih generacija smatrajući je normativnom. Međutim, u svome pozivanju na muslimansku tradiciju, oni su izrazito selektivni. Naime, suvremene selefije razvile su doktrinu (nazivaju je metodikom, ili menhedžom) slijeđenja samo ''ispravnih prethodnika'' (ar. selefus-salih), čime priznaju samo praksu određene skupine islamskih učenjaka koja zadovoljava njihove kriterije dosljednog slijeđenja prakse Poslanika.

Selefije, sljedbenici su tzv. čistog islama, a vehabije su kolokvijalan naziv po osnivaču Adbul-Vehabu. Ima ih u svim zemljama zapadnog Balkana.

Ono što se selefijama zamjera nije njihova militantnost, nego jedna vrsta nasilne argumentacije koju upotrebljavaju od samog začetka. Naime, doktrinarno smatraju da je način na koji oni vide islam i način na koji ga oni propovijedaju jedini ispravan.

Islamska zajednica BiH ustrajava na 'meshebu'


U BiH je dominatna hanefijska pravna škola, ili mesheb, dok se selefizam zasniva na teološki radikalnoj interpretaciji druge škole – hanbelijske.

Ekrem Tucaković, šef službe za odnose s javnošću Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, kaže: ''Islamska je zajednica u više navrata razmatrala ovu problematiku i inzistirala na primjeni naše tradicije, našeg iskustva, iskustva odgojno-obrazovnih ustanova i institucionalnog organiziranja vodstva i odgovornosti za islam i muslimane na ovom prostoru''.

Selefije misle drugačije. ''Islamska zajednica ima jednu grešku. Pokušava biti monolitna, ne pružajući nikakav pluralizam u vlastitoj zajednici. Sam islam je otvoren, to je kuća s četiri strane'', tvrde neki od istalnutih selefijskih vođa.

'Predstavljajući svoju verziju islama kao drevnu, čistu, neiskvarenu poruku, selefije žele nametnuti svoju strogu vjeru i tumačenja koja ne dijele ostali suniti i šijiti širom svijeta', piše u knjizi 'Nesveti rat' profesor John L. Esposito.

U svakom slučaju, riječ je o najradikalnijem dijelu islama i najekstremnijem tumačenju Kur'ana.

A i Europa i svijet već su shvatili koliko je to velika opasnost.

 

 

 

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.