VIDEO Marijana Petir zastupnike u Europskom parlamentu upoznala s problemom Bokeljske mornarice

Bokeljska mornarica bratovština je kotorskih pomoraca, nastala kada su kotorski mornari preuzimali moći sv. Tripuna, ona je dio katoličke tradicije Boke kotorske koju čuva Kotorska biskupija, no sve je ovo izostavljeno iz crnogorske aplikacije Bokeljske mornarice na UNESCO-v popis nematerijalne kulturne baštine, a hrvatska strana pritom nije konzultirana.

Na ovu je vijest promptno reagirala hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir te, u konzultacijama s predstavnicima bokeljskih Hrvata, tražila očitovanje Europske komisije o ovoj gruboj povredi manjinskih prava od strane Crne Gore kao države kandidatkinje za članstvo u EU.

Petir se je prošlog tjedna susrela u Zagrebu s predstavnicima Hrvata iz Boke kotorske, a o Bokeljskoj mornarici je govorila i na ovotjednoj plenarnoj sjednici Europskog parlamenta održanoj u Bruxellesu.

Marijana Petir je kolege zastupnike upoznala s povijesti nastanka Bokeljske mornarice te istaknula neodjeljivu poveznicu između štovanja sv. Tripuna, zaštitnika grada Boke kotorske i Bokeljske biskupije s Bokeljskom mornaricom koja predstavlja dugu i vrijednu baštinu hrvatske nacionalne manjine u Crnoj Gori.

Govor zastupnice Marijane Petir na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta 

"Bokeljska mornarica nastala je prije više od dvanaest stoljeća kada su kotorski mornari sudjelovali u preuzimanju moći sv. Tripuna. Ona je kulturno i duhovno nasljeđe Katoličke Crkve i Hrvata, autohtonog naroda Boke kotorske. Stoga nas je sve zatekla vijest da je Crna Gora odlučila Bokeljsku mornaricu, samostalno bez Hrvatske, uvrstiti na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, tim više jer je ona upisana u nacionalni registar kulturnih dobara obiju zemalja.

Hrvatska traži zajedničku nominaciju kojom će se kroz kandidaturu Bokeljske mornarice vrednovati uloga Hrvata i značaj sv. Tripuna. Negiranjem činjenice da je Bokeljska mornarica dominantno baština bokeljskih Hrvata zadire se u srž manjinskih prava Hrvata u Crnoj Gori. Dio je to trenda kojim se izravno ubrzava nestanak preostalih malobrojnih Hrvata na području Boke zatiranjem njihovog kulturnog identiteta. Takav pristup Crne Gore koja je kandidatkinja za članstvo u Uniji spada u grubo kršenje prava hrvatske manjine i u suprotnosti je s temeljnim vrijednostima Europske unije".