VIDEO 'Enfant terrible' francuske i svjetske znanstvene zajednice - tko je prof. Didier Raoult, kojega obožavaju 'potlačeni', a preziru elite?

Tjedan dana prije toga, 20. veljače, grupa kineskih znanstvenika Odjela za znanost i tehnologiju provincije Guangdong  (Department of Science and Technology of Guangdong Province), objavila je rezultate testiranja stotinjak osoba zaraženih korona virusom; prema izvješću pacijenti su lijek uglavnom dobro podnosili, no identificiran je povećani rizik srčanih i oftalmoloških problema. Budući da protokoli kliničkog ispitivanja nisu detaljno opisani, inozemni stručnjaci u EU i SAD rezultate nisu ozbiljno razmatrali. Rezultati drugog kliničkog ispitivanja očekuju se u kolovozu ove godine.

Klorokin - učinkovit lijek ili je ipak prerano to tvrditi?

Potencijalni tretman za Covid-19 prof. Raoulta, čiji su protokoli temeljeni na klorokinu, podijelili su ne samo francusku, nego odnedavno i globalnu znanstvenu zajednicu. Njegovi protivnici – a ima ih dosta iz medicinskih i farmaceutskih krugova – smatraju ga gotovo šarlatanom, čak smatraju da su njegovi rezultati skromni, da je broj slučajeva koje je publicirao premalen, a da su sekundarne posljedice (primjerice, srčani problemi) nedovoljno istražene.

Usprkos svemu, već desetak zemalja u svijetu preporučuju ovaj lijek za borbu na prvoj liniji. Dr. Raoulta kritike ne brinu previše, on, naime, smatra kako mu 42 godine izučavanja zaraznih bolesti daju za pravo i uvijek ističe kako je Francuska propustila testirati što više pacijenata te ih izolirati i liječiti, zbog čega je Francuska, uz Italiju, Španjolsku i Nizozemsku među četiri zemlje s najviše smrti na milijun stanovnika, a u toj strašnoj statistici približila se i mala Belgija.

Prof. Raoult naglašava kako još uvijek nemamo dokaza da bi ovaj virus bio smrtonosniji od ostalih virusa iz obitelji korona virusa. No, ističe da je dobro što je ova epidemija razotkrila mnoge disfunkcionalnosti naših zdravstvenih sustava naspram ove vrste virusa, ali i s kolektivnom tjeskobom diljem svijeta.

Treba znati da su sve zarazne bolesti bolesti ekosustava u kojem uvijek postoje izuzetno suptilne interakcije između svakog organizma i okoliša u kojem se razvija.

Prof. Raoult nije pesimist, smatra da nema mjesta panici i za takav stav daje konkretne argumente: ako uzmemo u obzir da je smrtnost ovog virusa u, primjerice, potpuno zatvorenom brodu, 1,7 posto; na početku epidemije u Wuhanu bio je pet posto, dok je u ostatku Kine bio 1,2 posto; stoga imamo osnove za vjerovati da će, prema dosadašnjem stanju, smrtnost od korone u prosjeku biti 0,4 posto.

Trajni horor film

Didier Raoult ističe da je stanovništvo Europe sve starije, osobito Talijani, ali i Francuzi. Nadalje, pretjerano izlaganje današnjim vijestima tjera ljude da žive u trajnom horor filmu, gdje je najgore uvijek iza ugla. Što su zemlje bogatije, to su više podložne strahu, zato nije čudno da je jedan Bangladeš, u osnovi, optimistična zemlja.

Podsjeća i kako su nas 2009. godine epidemiolozi plašili vijestima kako će H1N1 gripa ubiti milijune ljudi, a danas znamo da nije bilo tako. Zbog toga je i napisao najnoviju knjigu pod naslovom: ''Epidemije, stvarne opasnosti i lažna panika''. Koliko su ljudi zapravo prestrašeni i koliko malo vjeruju službenim izvorima – barem onima u Francuskoj – dovoljno govori činjenica da Facebook grupa pod nazivom: ''Didier Raoult vs Coronavirus'', raste svakim danom.

Profesor kao glas 'onih ispod'

Ovaj osebujni profesor preko noći  je postao globalno prepoznatljiv, a u Francuskoj je definitivno zvijezda. Recentni rezultati Pollingvoxa, društva za istraživanje tržišta i ankete, pokazali su da je druga najpopularnija osoba u Francuskoj!

Zanimljiv je podatak, a kojeg donosi agencija za ispitivanje javnog mijenja IFOP (l'Institut Français d'Opinion Publique) da je prof. Raoult jako popularan kod ''žutih prsluka'' (gillets jaunes). ''Žuti prsluci'' doživljavaju ga kao glas ''onih ispod'' (misli se prije svega na radnike i poljoprivrednike), koji ''elitu'', zbog toga što nije bila u stanju predvidjeti i dobro menadžerirati krizu percipiraju kao nesposobnu i neučinkovitu.

Pokret ''žutih prsluka'' (Mouvement des gilets jaunes, eng. Yellow vests movement), prosvjedni pokret izrastao iz organiziranog otpora politici francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, koji se vremenom proširio i na Italiju, Belgiju i Nizozemsku krajem 2018. godine. Pokret je u Francuskoj izrastao iz otpora poskupljenju životnih uvjeta, novom oporezivanju i smanjenju životnog standarda, što se najviše odnosi na poreze koje je Macronova vlada uvela na dizel i benzin, s ciljem poticanja građana na kupnju električnih automobila (op. a.)

Tu svojevrsna ''zaluđenost'' toga segmenta stanovništva, ali i mladih, profesorom Raoultom, nikako ne treba tumačiti isključivo kao revolt ''onih ispod'' protiv vladajućih; naime i značajan dio medicinske elite odobrava njegov pristup u liječenju korona virusa. Dodajmo tome i to da je početkom ožujka u Nantesu otvorena istraga zbog prijetnji profesoru telefonom. Istraga još traje.

Tko je prof. Didier Raoult?

Didier Raoult osnovao je i danas vodi istraživačku bolnicu IHU (Institut Hospitalo-Universitaire Méditerranée Infection). ''Enfant terrible'' u medicinskom svijetu, on preispituje ortodoksne metode, u riječi i praksi. Da bi se bolje razumjelo o kakvom se znanstveniku radi, vrijedi citirati njegovu izjavu koju je nedavno dao za The New York Times: "Ne postoji ništa što mi se više sviđa od dizanja u zrak teorije koja je tako lijepo uspostavljena".

U posljednjih deset godina, pomogao je identificirati gotovo 500 novih vrsta ljudskih bakterija, a od kada je popularizirao kombinaciju hidroksiklorokina, antimalarijskog lijeka, u kombinaciji s njegovim toksičnijim analogom, klorokinom, i azitromicina – spomenimo ovdje kako NYT navodi da je azitromicinproizveden prije 40 godina u bivšoj Jugoslaviji te da je po prodaji svih antibiotika u SAD-u i dan- danas na drugom mjestu - kao zajedničkog antibiotika kao lijek za Covid-19, postao je zvijezda znanstvenih krugova, istovremeno osporavana i hvaljena.

Ne prođe dan, a da najveća svjetske medijske kuće ne objave barem jednu vijest o njemu i njegovom radu na korona virusu. Sigurno da je reklamiranje hidroksiklorokina od strane američkog predsjednika Donalda Trumpa doprinijelo slavi ovog kontroverznog znanstvenika, no ne presudno. I prva dama Republike Francuske, Brigitte Macron, zatražila je njegovu pomoć za jednu blisku prijateljicu.

Prof. Raoult definitivno je uzbrkao duhove svjetske znanstvene i medicinske zajednice.

Zbog njegove karizme i određenog ''egotripa'', njegove ga kolege uspoređuju s Napoleonom. A navodno u svojoj kući, uz neke biste slavnih povijesnih ličnosti, drži i svoju vlastitu bistu. No, nevažno je zapravo je li dr. Raoul megaloman, zaljubljen u samoga sebe kao što to njegovi protivnici – a ima ih mnogo, iz farmaceutskih krugova osobito – viču na sav glas, važno je- je li njegova metoda valjana, ili ne. To će se, vjerujemo, ubrzo saznati.

Kao i to koliko ima istine u tome da ga se želi ''minirati'' pod svaku cijenu, jer njegov lijek košta samo tri eura (!), dok će za cjepivo – koje tek treba pronaći – cijene svakako biti više. Također, kako se može iščitati iz brojnih članaka na temu korone, cijena cjepiva neće biti jedinstvene, već će je određivati svaka država pojedinačno. 

Što se samog (budućeg) cjepiva tiče, dr. Raoul smatra da bi mnogo učinkovitije bilo razmisliti o cjepivima koja već postoje na tržištu nego sve resurse usmjeriti prema pronalaženju cjepiva za bolest za koju niti ne znamo sa sigurnošću hoće li i dalje biti prisutna iduće godine. Jer, dr. Raoult drži da još uvijek ne treba isključiti mogućnost da se na kraju pokaže da je korona virus sezonski virus.

Također, neki sojevi virusa, prema onome što se zna do sada, drugačiji su od onih iz Azije. Osim toga, pitanje je- je li uopće moguće pronaći cjepivo koje bi osiguralo imunitet na taj virus? Jer, podsjeća prof. Raoult, gotovo 30 milijardi dolara potrošeno je do danas na pronalazak cjepiva protiv HIV-a (AIDS-a), a koji, kao što znamo, nije polučio rezultate. Sve to dodatno stavlja veliki upitnik oko efekta potencijalnog cjepiva.

Do sada je otkriveno 20 tipova respiratorne virusne infekcije i ono što se za sada može raditi jesu analogne usporedbe s tim prošlim iskustvima, smatra Dr. Raoult.

Predsjednik Emmanuel Macron nedavno je posjetio Institut i proveo više od tri sada s dr. Raoulom koji mu je prezentirao najnovije rezultate za 1003 pacijenata liječenih u njegovoj ustanovi od kojih je samo  jedan umro. Nedavno je objavljena i druga studija na 80 bolesnika, čije je virusno opterećenje svaki put smanjeno primjenom klorokina.

Američki magazin Forbes 10. svibnja 2020. godine objavio je vijest kako je u Francuskoj broj recepata izdanih za Hydroxychloroquine eksplodirao i kako prof. Raoult ima odlične rezultate s tim lijekom, a da je farmaceutski lobi ''na aparatima'', jer tablete dr. Raoulta koštaju samo tri eura!

The New York Times, u svojem izdanju od 12. svibnja 2020. donosi izvrstan prikaz lika i djela ovog osebujnog i kontroverznog znanstvenika.

Nekoliko videa s istraživanjima prof. Raoulta možete pogledati OVDJE: