Verbalni rat Srbije i Hrvatske na UN-ovoj raspravi o Šešelju

Srbija je u utorak u Vijeću sigurnosti Hrvatskoj zamjerila da se raspravom o Vojislavu Šešelju u UN-u služi za potrebe vlastite predsjedničke kampanje, što je hrvatski veleposlanik u UN-u ocijenio dokazom da Srbija nije naučila lekcije iz prošlosti te ponovno kritizirao Srbiju zbog izostanka reakcije na ratnohuškački Šešeljev govor.

Vijeće sigurnosti UN-a je u raspravi o radu Haškoga suda razmotrilo je i aktualni slučaj haškog optuženika Šešelja čije su huškačke izjave nakon puštanja iz pritvora i šutnju službenog Beograda, osudili hrvatski i europski parlament, a pismom Vijeću i Sudu na njih upozorio i Ivo Josipović, hrvatski predsjednik i kandidat na izborima krajem prosinca.

Srbijanski i hrvatski predstavnici pri UN-u uglavnom su govorili samo o slučaju Šešelj koji je izazvao zahladnjenje odnosa između Hrvatske i Srbije.

"Vijeće sigurnosti prevažno je tijelo da se iskoristi za vođenje domaće izborne kampanje", rekao je srbijanski predstavnik Milan Milanović ponavljajući srbijanske optužbe da slučaj Šešelj postoji samo u okviru predizborne kampanje te da Srbija s time nema ništa.

Milanović je raspravu o Šešelju skrenuo na položaj srpske manjine i navodne incidente protiv Srba u Hrvatskoj.

"Brojni su problemi postojali i dok se Hrvatska približavala Europskoj uniji, a postoje i danas", rekao je navodeći problem povratka srpskih izbjeglica u Hrvatsku i vraćanja njihove imovine.

Vijeće sigurnosti nije mjesto za raspravu o položaju srpske manjine u Hrvatskoj, smatra Drobnjak.

"Šešelj, naprotiv, jest pitanje o kojem treba raspravljati, a povezivati izostanak srbijanske reakcije na Šešelja s pitanjem manjina nije samo strašno neprimjereno nego i pokazuje srbijansko nerazumijevanje toga problema", rekao je Drobnjak. "Srbija nije naučila neke lekcije iz prošlosti".

Milanović je rekao da Srbija ne podupire huškačke izjave, ali ne pristaje ni na kolektivnu krivnju i odgovornost. "Današnje Šešeljeve izjave ne razlikuju se od onih koje su se svakodnevno čule u Den Haagu, i ne treba ih pripisivati Srbiji", rekao je.

Odgovornim za Šešeljeve ispade Milanović smatra Haški sud koji ga je pustio "iako je znao što će govoriti". Govora mržnje nema samo u Srbiji, nego u cijeloj regiji, rekao je Milanović i istaknuo da o Šešeljevoj važnosti u Srbiji govore rezultati izbora "na kojima je marginaliziran".

Drobnjak je ocijenio da je Šešeljev izlazak iz zatvora štetan za mir i stabilnost jugoistočne Europe, uvreda za žrtve i kompromitacija temeljnih ciljeva ICTY-ja.

SAD osudio "ratoborno" ponašanje Šešelja

Sjedinjene Države osudile su u srijedu "ratoborno" ponašanje Vojislava Šešelja nakon puštanja iz pritvora Haaškog suda (ICTY) i pozvale vlasti svih zemalja regije da spriječe huškačku retoriku koja ih vraća u prošlost.

"Šešeljevo ponašanje nakon puštanja na slobodu otkrilo je neke bolne podjele iz prošlosti... Osuđujemo njegovo ratoborno ponašanje koje predstavlja izazov pomirenju u regiji", izjavio je David Pressman, američki predstavnik na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a posvećenoj radu Haaškog suda.

Pozvao je vlade zemalja regije da "učine sve kako bi se izbjegla huškačka retorika" i osigurala puna suradjnja s ICTY-em.

Predstavnik Rusije Evgenij Zagajnov nije komentirao Šešeljevo ponašanje, nego je tek ocijenio da nedonošenje presude nakon 12 godina suđenja predstavlja "neispunjavanje pravnih standarda".

"Uvažavajući svu složenost toga slučaja, očekujemo od suda da presudu Šešelju donese što prije", rekla je predstavnica Velike Britanije ističući da je pravovremeno izricanje presuda ključno za pomirenje.

Šešelj, optužen za ratne zločine protiv nesrba 90-tih godina 20. stoljeća, pušten je početkom studenog iz pritvora ICTY-a zbog zdravstvenih razloga.

Po dolasku u Beograd nastavio je s ratnohuškačkom retorikom, pa je službeni Zagreb od srbijanske vlade zatražio da se ogradi od njegovih izjava, a od ICTY-a da preispita odluku o puštanju.