Venezuela tone u kaos i mogući građanski rat - što se događa u toj zemlji?

Američki dužnosnici odmah su požurili upozoriti Nicolasa Madura da prihvati mirnu tranziciju i silazak s vlasti upozoravajuću socijalistički režim kako će u suprotnom "sve opcije biti na stolu".

"Smatramo kako demokracija nije samo američka vrijednost, nije samo u SAD-u, već širom zapadne hemisfere", rekao je dužnosnik novinarima nakon što je američki predsjednik Donald Trump priznao Juana Guaida za vršitelja dužnosti predsjednika Venezuele, a Madura nazvao "nelegitimnim".

"Nastavit ću koristiti punu američku gospodarsku i diplomatsku moć kako bi utjecao na ponovnu uspostavu demokracije u Venezueli", rekao je Trump u priopćenju, potičući i druge zapadne vlade da priznaju Guaida.

Američki državni tajnik Mike Pompeo pozvao je vojsku i sigurnosne snage u Venezueli da podupru demokraciju i zaštite građane. Ponovio je kako će SAD dati potporu Guaidu u njegovom nastojanju da oformi prijelaznu vladu i u pripremama za izbore.

Pompeo je u svom nastupu istaknuo kako Sjedinjene Države pozivaju Madura da odstupi u korist "legitimnog vođe koji odražava volju naroda Venezuele".

Novog predsjednika Venezuele priznala je i Organizacija američkih država, a dužnosnik kanadske vlade koji je želio ostati neimenovan rekao je kako će i Kanada priznati Guaida za novog predsjednika.

Europska komisija pozvala je na nove izbore, no nije htjela izravno priznati Guaida kao predsjednika. Francuski predsjednik Emmanuel Macron pohvalio je hrabrost stanovnika Venezuele koji se bore za slobodu, a Madurovu pobjedu na izborima prošle godine prozvao je ilegalnom. 

Glasnogovornica britanske premijerke Therese May također je rekla kako to glasovanje nije bilo pravedno ni slobodno pa je izrazila podršku Guaidu. 

Diktatorov odgovor

Pred tisućama pobornika, s balkona predsjedničke palače Miraflores u Caracasu, šef socijalističke države Nicolas Maduro ponovo je optužio Washington za "pokušaj državnog udara".

"Odlučio sam prekinuti diplomatske i političke odnose s imperijalističkom vladom Sjedinjenih Država. Van! Neka odu iz Venezuele, mi smo ponosni", rekao je Nicolas Maduro koji je predstavnicima sjevernoameričkih diplomatskih predstavništava dao rok od 72 sata za odlazak iz zemlje, reagiravši tako na Trumpovo priznavanje Guaida.

Saveznici Venezuele Rusija, Turska, Kina, Iran i Sirija kritizirali su u četvrtak upletanje inozemstva u unutarnja pitanja Venezuele, a Europska unija pozvala je na provedbu slobodnih izbora. 

Ističući kako je strano miješanje u Venezueli neprihvatljivo, Kremlj je ocijenio da su američki potezi u Venezueli pokušaj uzurpacije vlasti i da su prijetnje vojnom intervencijom jako opasne.

Napomenuo je kako Rusija još nije dobila zahtjev za vojnom pomoći od Venezuele. 

"Destruktivno strano miješanje, posebice u aktualnoj jako napetoj situaciji, neprihvatljivo je. (....) To je izravan put prema arbitrarnosti i krvoproliću", poručilo je u priopćenju rusko ministarstvo vanjskih poslova.

"U drskom postupanju Washingtona vidimo novu demonstraciju potpunog nepoznavanja normi i principa međunarodnog prava", dodaju iz tog ministarstva.

"Pozivamo razumne venezuelske političare, koji se protive legitimnoj vladi Nicolasa Madura, da ne postanu pijuni u stranoj partiji šaha."

Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjapkov rekao je za časopis "Međunarodni život" kako bi američka vojna intervencija u Venezueli bila katastrofalna.

"Dok mi pratimo razvoj situacije u Venezueli, vidimo napore skupine zemalja, među kojima je SAD, da koriste razne platforme, uključujući Organizaciju američkih država, za vršenje pritiska na nama prijateljsku Venezuelu raznim načinima", rekao je Ryabkov. 

Ryabkov nije spomenuo Madura po imenu, ali je jasno stavio svima do znanja da Moskva podupire njegovu vladu.

"Venezuela je naša prijateljska zemlja i naš je strateški partner", rekao je. "Podržavali smo ih i podržavat ćemo ih i dalje."

Rusija je također pružila vojnu potporu Maduru, koji od 2013. vodi tu naftom bogatu, ali inflacijom i socijalističkom ekonomijom uništenu zemlju. Maduro je Moskvu posjetio u prosincu, tražeći političku i financijsku potporu Rusije.

Nakon tog posjeta, dva ruska strateška bombardera sposobna za nošenje nuklearnog oružja sletjela su u Venezuelu u prosincu u znak potpore, a taj čin razbjesnio je Washington.

Kina je pozvala sve strane u Venezueli da ostanu mirne i pokušaju pronaći "političko rješenje", dodajući kako se Peking ne miješa u unutarnja pitanja drugih zemalja.

"Kina podržava napore venezuelske vlade da zaštiti neovisnost i stabilnost suvereniteta zemlje", rekla je glasnogovornica kineskog ministarstva vanjskih poslova Huan Chunying.

Latinska Amerika i poimanje demokracije

Latinska Amerika povijesno ima čudno poimanje demokracije. U tom dijelu svijeta često se događa da se demokrati proglase vođama, a vojne hunte kasnije ih svrgavaju. Naravno ništa od toga ne može proći bez 'petljanja' Sjedinjenih Država koje još od Theodorea Roosevelta latinsku Ameriku smatraju svojim dvorištem. 

I sam Hugo Chavez predvodio je organizaciju koja je pokušala preuzeti vlast državnim udarom protiv vlade Demokratske akcije predsjednika Carlosa Andrésa Péreza 1992. godine, zbog čega je bio u zatvoru. 

Danas, nadasve demokratski i u autentičnom latinoameričkom duhu, zaklevši se sam sebi, pred svojim fanovima, Guaido nastavlja latinoameričku najbolju praksu. I brzo dobiva potporu Trumpa (i Kanade) jer je to dramatičan i jeftin način vraćanja SAD-a u latinoameričku igru, jer vjerovati u nenadanu demokratizaciju i pozitivne posljedice takvih preokreta je smiješno.

Samoproglašeni prijelazni predsjednik po zanimanju je industrijski inženjer, a obrazovan je u SAD-u. Pokazao je veliku hrabrost kada je krenuo u otvoreni sukob s Madurom osporivši mu pravo na funkciju. Izbori na kojima je Maduro osvojio drugi mandat održani su u svibnju prošle godine. Bojkotirala ih je oporba, a kao nepoštene i nevaljale odbacuju ih Sjedinjene Američke Države, Europska unija i niz zemlja Južne Amerike.

Kao student, Guaido je vodio prosvjede protiv Huga Chaveza, bivšeg socijalističkog predsjednika koji je prije smrti odredio Madura za svoga nasljednika. No za razliku od Madura, Chavez je volio izbore i nije propuštao priliku na biralištima dokazati svoju premoć. 

SAD je razumljivo zainteresiran, posebno ako uzmemo u obzir tešku venezuelsku naftu koja SAD-u treba za dizel i slično, a koju je Venezuela prošlih godina isporučivala sve manje i manje zbog prebacivanja izvoza u Kinu i Rusiju. Trenutno Venezuela ima najveće dokazane zalihe nafte na svijetu i obrnuto proporcionalno sposobnu vladu i predsjednika.

Maduro, koji je preuzeo dužnost predsjednika Venezuele 2013. godine, nakon smrti Huga Chaveza, kritiziran je u zemlji i svijetu zbog navodnih kršenja ljudskih prava i načina na koji upravlja ekonomijom. U zemlji vlada nestašica osnovnih potrepština kao što su lijekovi i hrana, a procjenjuje se da je - kao posljedica Madurove vlasti - tri milijuna ljudi pobjeglo iz nje.

Međutim, u Venezueli i dalje postoji lojalna jezgra ljudi koji podržavaju vlast i koji smatraju da je za probleme s kojima se susreću kriva desno orijentirana opozicija koju podupiru SAD i neprijateljski raspoloženi susjedi.

Lako je moguće da u ovakvoj situaciji, ako dođe do eskalacije sukoba između dviju zavađenih strana, ponovno počne nova vrsta hladnoratovskog rata putem posrednika.