Veliko Gallupovo istraživanje: Većina Ukrajinaca želi se boriti sve dok ne dobiju rat protiv Rusije, nadaju se i ulasku u EU i NATO

Gotovo svi koji su podržavali nastavak borbe pobjedu su definirali kao ponovno preuzimanje svih teritorija koje je Rusija otela od 2014., uključujući Krim, rečeno je u Gallupovom istraživanju, prenosi The Washington Post.

Istraživanje, objavljeno u utorak, provedeno je telefonom prošlog mjeseca i prethodilo je ruskim napadima prošlog i ovog tjedna na Kijev i energetska postrojenja diljem Ukrajine, kao i smrtonosnim napadima dronovima ovog tjedna u glavnom gradu.

Ukrajinski dužnosnici pozdravili su rezultate Gallupove ankete kao znak da zemlja ima apetita - i izdržljivosti - za nastavak borbe.

"To je izbor između borbe ili genocida", rekao je za The Washington Post ukrajinski zastupnik Maryan Zablotskyy, član stranke ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskija.

Potpora ratnim naporima je tako velika, rekao je Zablotskyy, jer Ukrajinci znaju da su alternativa užasi koje ruske trupe čine gradovima koje su zauzeli. "Vidjeli smo što Rusija radi na mjestima gdje nema borbi. Svaki otpor bolji je od sudbine naroda koji je Rusija pokorila", rekao je.

"Ovo je egzistencijalno", naglasio je.

Velika potpora ukrajinskoj vojsci

Potpora ukrajinskoj vojsci zabilježena je na gotovo univerzalno visokim razinama, pri čemu je 94 posto izjavilo da ima povjerenja u svoje oružane snage. Unatoč strahovima od pogoršanja gospodarskih uvjeta i smanjene kvalitete života, podaci su pokazali da je povjerenje javnosti u nacionalnu vladu, koju vodi Zelenskij, na najvišoj razini zabilježenoj u 17 godina istraživanja Gallupa.

Umjesto da pogorša dugogodišnje podjele među Ukrajincima u vezi s Rusijom i Zapadom, pokazalo je istraživanje, invazija ruskog predsjednika Vladimira Putina dala je zemlji zdrav osjećaj svrhe i potaknula nade u bliskije veze s EU-om i NATO-om.

Nadalje, većina Ukrajinaca misli da će njihova zemlja za 10 godina biti članica EU obitelji (73 posto) i NATO saveza (64 posto) te, prema Gallupu, odražava širi optimizam među stanovništvom zemlje o budućnosti Ukrajine.

Unatoč tome, studija otkriva potencijalne pukotine u popularnoj potpori ukrajinskoj borbi za pobjedu. Jedna od najvećih podjela bila je po rodnoj osnovi, odnosno sa 76 posto ukrajinskih muškaraca za nastavak ratnih napora u usporedbi sa 64 posto žena.

Najizraženije razlike bile su regionalne — s podrškom za borbu do pobjede najvećom u Kijevu (83 posto) i zapadnoj Ukrajini (82 posto), a znatno manjom na istoku (56 posto) i na jugu (58 posto), bliže fronti linije.

Zablotskyy je priznao da se podrška ratu može razlikovati među regijama, ali je također primijetio veći udio Rusa koji žive u nekim dijelovima zemlje. "Devetnaest posto građana Ukrajine sebe smatra Rusima", rekao je, pozivajući se na nedavna demografska istraživanja, a oni prvenstveno žive bliže ruskoj granici na istoku zemlje. Sugerirao je da bi ti Ukrajinci mogli biti osjetljiviji na proruske poruke.

U cijeloj zemlji, 26 posto Ukrajinaca kaže da bi ukrajinska vlada trebala pregovarati o okončanju borbi što je prije moguće.