ŠVEDSKI GOTLAND NA RASKRIŽJU POVIJESTI
VAŽAN ZA OBRANU BALTIKA Ovaj otok je trn u oku Moskvi i predstavlja ključnu prepreku u mogućem ratu s NATO-om
Švedski otok Gotland, kojeg su nakratko okupirale ruske trupe 1808. tijekom rata u kojem je Finska, smatra se važnim za obranu Švedske i ugroženih baltičkih članica NATO-a Latvije, Litve i Estonije.
"Ako bi Rusi okupirali dijelove Švedske, to bi stvorilo neku vrstu... 'zida' kroz koji bi se NATO morao probiti prije nego što bi mogao pomoći svojim baltičkim članicama", rekao je Karlis Neretnieks , bivši general i šef Švedskog koledža nacionalne obrane, piše Reuters.
"Sa Švedskom u NATO-u, ovaj 'zid' bi manje-više postao 'put' za pomoć baltičkim državama".
Nakon što su se s Gotlanda povukli svoje snage nakon raspada Sovjetskog Saveza prije trideset godina, Švedska žurno obnavlja svoje vojno prisustvo na otoku, 170 km (105 milja) dugom stjenovitom izdanju usred Baltičkog mora koje je popularno mjesto za odmor mnogih Šveđana.
Godine 2018. ponovo je aktivirana vojska na Gotland i ojačala obranu otoka raketama zemlja-zrak i drugim mjerama. Izgradnja je dio općeg ponovnog naoružavanja izazvanog ruskom aneksijom Krima 2014.
Švedska vojska i vlada priopćile su da ne vjeruju da Rusija planira invaziju.
"Kratkoročno gledano, vojna situacija bi bila bolja za Švedsku i za Gotland", rekao je pukovnik Magnus Frykvall.
"Efekt praga bi bio veći za Rusiju u smislu napada na zemlju NATO-a nego na zemlju koja nije u NATO-u".
Odluka o pridruživanju bi ponovo nacrtala sigurnosnu mapu Sjeverne Europe, stvarajući uglavnom neprekinutu grupu NATO država širom kontinenta od Arktika do Crnog mora.
Za ljude Gotlanda, čija je slikovita obala prošarana napuštenim topničkim oružjem iz Drugog svjetskog rata, posljednjih mjeseci donijeli su osjećaj povratka u prošlost, kada se nije sumnjalo u njen strateški značaj na granici Hladnog rata.
"Onaj tko sjedi na Gotlandu kontrolira velike dijelove Baltičkog mora", rekao je umirovljeni časnik Rutger Banholtz, bivši šef domobranstva.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.