Varhelyi: BiH ima europsku perspektivu samo ako političari počnu surađivati; blokade su neprihvatljive

Varhelyi se odvojeno sastao s članovima Predsjedništva BiH te čelnicima najutjecajnijih političkih stranaka, a nakon toga novinarima je kazao kako bi povlačenje Republike Srpske iz središnjih tijela vlasti BiH imalo negativne posljedice po sve u BiH, a EU ostaje spremna posredovati u pregovorima kojima bi se takav scenarij izbjegao.

Potvrdio je kako za BiH postoji jasna europska perspektiva no samo pod uvjetom da se ispune uvjeti postavljeni kroz 14 prioriteta što ih je 2019. definirala Europska komisija, a da bi se do toga došlo BiH mora još puno toga uraditi.

"Moja je glavna poruka političkim liderima ove zemlje da nastave politički dijalog i ožive europsku agendu", kazao je Varhelyi ističući kako o tome ovisi i to hoće li BiH moći koristiti europski investicijski paket za cijelu regiju, ukupno vrijedan 30 milijardi eura, iz kojega bi BiH trebala dobiti 1,5 milijardi kroz infrastrukturna ulaganja te oko 900 milijuna eura kroz IPA projekte.

Kao najvažnije projekte koji više ne mogu čekati spomenuo je koridor V c, odnosno gradnju autoceste i željezničke pruge, razminiravanje rijeke Save, cestu Sarajevo-Podgorica te povezivanje plinskih mreža BiH i Hrvatske kao i "zelenu" te digitalnu transformaciju.

Za sve to, kako je kazao, BiH mora imati u cijelosti funkcionalna tijela vlasti koja moraju provoditi reforme, jer bez toga neće biti ni novca iz EU fondova.

Pozvao je sve izabrane dužnosnike da shvate koliko je sadašnja politička kriza unazadila BiH, a njenim građanima oduzela perspektivu boljeg života.

Predsjedatelj Predsjedništva BiH Željko Komšić potvrdio je kako je Varhelyi prenio poruku da EU želi jačanje, a ne slabljenje tijela vlasti u BiH, jer je to važan uvjet za napredak na putu ka članstvu u Uniji, odnosno za provedbu reformi koje su za to nužne.

Bošnjački član državnog vrha Šefik Džaferović istaknuo je kako je sada jasno da se dogovor o rješavanju unutarnjih pitanja u zemlji mora tražiti i naći unutar njenih institucija pa je stoga nužno da dužnosnici iz reda bosanskih Srba prekinu blokade koje provode od kolovoza.

No srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik ustvrdio je u srijedu kako on i njegovi suradnici zapravo ništa ne blokiraju. Nije pokazao ni da je spreman odustati od koraka koje i međunarodna zajednica smatra problematičnim odnosno rekao je kako će nastaviti inzistirati na donošenju zakona koje dovode u pitanje ovlasti BiH kao države.

"Mi ćemo 10. prosinca donijeti odluku da stavimo van snage Ashdownov zakon o zabrani raspolaganja (državnom) imovinom i stavit ćemo obvezu da se ta imovina efektno uvede kao imovina Republike Srpske", kazao je Dodik novinarima u Sarajevu.

Bivši visoki predstavnik Paddy Ashdown 2005. je svojom odlukom zabranio bilo kakvu prodaju ili raspolaganje državnom imovinom sve dok se u parlamentu BiH ne donese zakon kojim će se utvrditi tko je njen titular.

Dodik inzistira na tvrdnji kako su nepokretnosti u entitetima vlasništvo RS odnosno Federacije BiH te da država s tim nema ništa.

U BiH je zapravo najveći problem to što imovina čiji je formalni sukcesor ta država u zemljišnim knjigama u brojnim slučajevima nije jasno definirana, odnosno što se ne zna njen stvarni vlasnik. Ustavni sud BiH zbog toga je osporio niz zakona kojima su u RS-u pokušali samostalno urediti to pitanje.

Dodik je u srijedu na sastanku s Varhelyiem ponovo nudio neku vrstu kompromisa oko oružanih snaga BiH, čije je ukidanje ranije tražio. Sada predlaže da se postigne dogovor o njihovu smanjenju za 50 posto, i po broju vojnika i troškova za njihovo izdržavanje.

No Džaferović je kazao kako od toga nema ništa te kako je Dodiku jasno stavljeno do znanja da smanjenja vojske neće biti.