KAKO ĆE ZAPAD ODGOVORITI?

Završen Putinov govor, potpisao priznanje separatista: 'Ukrajinu je stvorila Rusija...'

Autor

lš/h

Ruski predsjednik Vladimir Putin najavio je televizijsko obraćanje javnosti tijekom kojeg se očekuje se će objaviti važnu odluku o priznanju samoproglašenih proruskih separatističkih republika na istoku Ukrajine.

21.02.2022. u 19:29
Ispiši članak

21.59 Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg oštro je u ponedjeljak osudio rusko priznanje odmetnutih proruskih regija Donjecka i Luganska na istoku Ukrajine. 

Stoltenberg je optužio Rusiju da si priznanjem stvara opravdanje za novu invaziju. "Moskva nastavlja potpirivati sukob na istoku Ukrajine pružajući financijsku i vojnu pomoć separatistima. Pokušava i režirati preduvjete da još jednom napadne Ukrajinu", rekao je glavni tajnik NATO-a.

"To potkopava ukrajinski suverenitet i teritorijalni integritet, uništava napore za mirno rješenje krize i krši Sporazume iz Minska kojih je Rusija potpisnica", rekao je Stoltenberg. 

21.29 Europska unija je u ponedjeljak najoštrije osudila odluku ruskog predsjednika Vladimira Putina da prizna neovisnost odmetnutih ukrajinskih pokrajina Donjeck i Lugansk te najavila sankcije protiv odgovornih za taj potez. Više o tome pročitajte OVDJE.

21.23 Američki predsjednik Joe Biden razgovarao je s ukrajinskim predsjednikom, potvrdila je to glasnogovornica Bijele kuće Jen Psaki.

Kako navodi, razgovarali su 35 minuta, piše CNN.

21.12  Nakon Putinova priznanja proruskih regija bio je latvijski ministar vanjskih poslova Edgars Rinkevics.

"Priznanje takozvanih narodnih republika Donecka i Luhanska flagrantno je kršenje ukrajinskog teritorijalnog integriteta. Latvija to najstrože osuđuje i traži da EU odmah uvede sankcije Rusiji".

20.59 Borisa Johnsona, britanskog premijera, novinari su upitali što misli o Putinovom potezu.

"Vladimir Putin je upravo objavio da Rusija priznaje odmetnute republike Donjeck i Lugansk. To je jednostavno kršenje međunarodnog prava. To je flagrantno kršenje suvereniteta i integriteta Ukrajine", rekao je Johnson na tiskovnoj konferenciji. 

Dodao je da tek treba vidjeti što će točno sada događati na istoku Ukrajine, ali da zapad mora pritisnuti Rusiju što je više moguće. "Morat ćemo čekati da vidimo što će točno biti u Donecku i Luhansku. Rekao sam ranije da sankcije ovise o prvom koraku ruskog ulaska ondje", kazao je Johnson.

"Ovo što se dogodilo je krajnje loša vijest".Putin calls on the Ukrainian authorities to immediately end all military actions in Donbass

20.54 Sjedinjene Države objavile su da bi Rusija mogla izvršiti invaziju na Ukrajinu sa 190.000 vojnika koje je nagomilala blizu granice s tom susjednom zemljom. 

Iako rastu napetosti na istoku Ukrajine u posljednja tri dana, Zapad i Rusija ističu da daju prednost diplomatskom rješenju krize. No hoće li te napore zakomplicirati rusko priznanje odcijepljenih regija? 

Odmetnute regije 

Proruski separatisti u regijama Donjeck i Lugansk - zajedno poznati kao Donbas, odmetnuli su se od ukrajinske vlade 2014. i proglasili se neovisnim "narodnim republikama", ali sve do danas nisu priznate. Ukrajina navodi da je od početka sukoba poginulo oko 15.000 ljudi.

Rusija poriče da je uključena u sukob, ali je podržavala separatiste na brojne načine, tajno im je slala vojnu potporu, financijsku pomoć, zalihe cjepiva protiv Covida-19 i izdala najmanje 800.000 ruskih putovnica stanovnicima tih regija. Moskva je uvijek poricala da planira invaziju na Ukrajinu.

Što znači rusko priznanje? 

Rusija po prvi put govori da Donbas ne smatra dijelom Ukrajine. To bi moglo otvoriti put Moskvi da otvoreno pošalje vojne snage u separatističke regije, uz argument da intervenira kao saveznica kako bi ih zaštitila od Ukrajine. 

Ruski parlamentarac i bivši politički čelnik Donjecka Aleksandr Borodaj rekao je u siječnju za Reuters da će separatisti u tom slučaju tražiti od Rusije da im pomogne da preuzmu kontrolu nad dijelovima regija Donjeck i Lugansk koje još uvijek kontroliraju ukrajinske snage. Ako se to dogodi, moglo bi doći do otvorenog vojnog sukoba između Rusije i Ukrajine. 

Što s mirovnim procesom iz Minska?

Rusko priznanje zapravo poništava mirovne sporazume iz Minska iz 2014. i 2015. koji još uvijek nisu provedeni, a do sada su ga sve strane pa i Moskva, smatrale najboljom šansom za rješenje sukoba. Sporazumima se zahtijeva veliki stupanj autonomije za dvije regije unutar Ukrajine.

Kako će Zapad odgovoriti?

Zapadne vlade se mjesecima redaju s upozorenjima Moskvi da bi bilo kakvo kretanje ruskih vojnih snaga preko ukrajinske granice izazvalo snažan odgovor, uključujući stroge financijske sankcije.

Američki državni tajnik Antony Blinken rekao je prošli tjedan da bi priznanje "dodatno potkopalo suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine, predstavljalo grubo kršenje međunarodnog prava te izazvalo dodatnu sumnju u rusku tvrdnju da je predana diplomaciji radi postizanja mirnog rješenja ove krize". Dodao je da će to zahtijevati "brz i čvrst" odgovor Sjedinjenih Država i saveznika. 

Je li Rusija ranije već učinila nešto slično?

Da - priznala je neovisnost Abhazije i Južne Osetije, dvije odcijepljene gruzijske regije nakon kratkog rata s Gruzijom 2008. Moskva im je osigurala veliku novčanu potporu, proširila rusko državljanstvo na stanovništvo tih regija i premjestila tisuće vojnika ondje. 

Što Moskva može dobiti, a što izgubiti? 

U slučaju Gruzije, Rusija je iskoristila priznanje odcijepljenih regija kako bi opravdala otvorenu vojnu prisutnost u susjednoj, bivšoj sovjetskoj republici u pokušaju da na neodređeno vrijeme utiša težnje Gruzije za članstvom u NATO-u, uskraćujući joj punu kontrolu nad vlastitim teritorijem. Isto bi vrijedilo za Ukrajinu. 

S druge strane, Moskvi prijete sankcije i osuda međunarodne zajednice zbog napuštanja mirovnog procesa iz Minska nakon što je dugo tvrdila da mu je predana. Isto tako, opterećivat će je odgovornost za dva teritorija koja su opustošena u osam godina rata i kojima je potrebna velika gospodarska potpora.

20.39 Ceremonija potpisivanja dokumenata je završena.

20.36 Ruski predsjednik Vladimir Putin u ponedjeljak je u televizijskom obraćanju naciji priznao neovisnost proruskih pokrajina na istoku Ukrajine.

"Smatram nužnim donijeti odluku koja je trebala biti donesena davno – odmah priznati neovisnost i suverenitet Narodnih Republika Doneck i Luhansk".

"Ako će se Ukrajina pridružiti NATO savezu, postat će izravna prijetnja sigurnosti Rusije", kazao je ruski čelnik, dodavši da bi postavljanje raketa na njezin teritorij bilo poput "noža za vratom" Rusiji. 

Foto: Screenshot

20.27 Putinov govor i dalje traje.

Među ostalim spomenuo je SAD i NATO.

"SAD i NATO besramno su pretvorili Ukrajinu u teatar potencijalne vojne akcije protiv Rusije". 

"Ukrajinskim oružanim snagama moglo bi se zapovijedati izravno iz sjedišta NATO-a".

"Jasno shvaćamo da u takvom scenariju razina vojne prijetnje Rusije će dramatično narasti još mnogo puta. Posebnu pažnju dajem činjenici da će višestruko narasti opasnost od iznenadnog napada na našu državu. Pustite mi da objasnim kako dokumenti sa strateškim američkim planovima sadrže mogućnost takozvanog preventivnog napada protiv neprijateljskih raketnih sustava. A tko je glavni neprijatelj SAD-u i NATO-u? I to znamo. To je Rusija. U dokumentima NATO-a naša je država službeno i izravno prozvana glavnom prijetnjom sjevernoatlantskoj sigurnosti. A Ukrajina služi kao odskočna daska za napad. Kad bi naši preci čuli za to, vjerojatno jednostavno ne bi u to vjerovali. Ni mi danas ne želimo vjerovati u to, ali je istina".

"Ponovno nas pokušavaju ucjenjivati. Opet nam prijete sankcijama, koje, usput, mislim da će svejedno uvesti  jer jača suverenitet Rusije i naših oružanih snaga. Pronaći će se ili smisliti novi razlog za još jedan napad sankcijama, neovisno o situaciji u Ukrajini. Samo je jedan cilj – zaustaviti razvoj Rusije. Učinit će to, kao što su to činili i prije. Samo zato što postojimo i nikad nećemo raditi kompromise oko našeg suvereniteta, nacionalnih interesa i vrijednosti. Želim jasno i izravno reći da u trenutnoj situaciji, kad su naši prijedlozi za jednakopravan dijalog o temeljnim pitanjima ostali bez odgovora SAD-a i NATO-a, kad razina prijetnji našoj državi značajno raste, Rusija ima svako pravo poduzeti uzvratne mjere. Upravo to ćemo i učiniti". 

 O odgovornosti za krvoproliće. "Od onih koji su preuzeli i drže vlast u Kijevu tražimo da odmah prestanu s neprijateljstvima. U suprotnom će sva odgovornost za mogući nastavak krvoprolića biti na savjesti režima koji vlada u Kijevu". 

 

19.54 Visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell rekao je da će predložiti uvođenje sankcija protiv Rusije ako prizna neovisnost dviju odmetnutih ukrajinskih pokrajina Luganska i Donjecka. "Ako dođe do priznanja onda ću staviti na stol prijedlog o sankcijama, a ministri država članica će odlučiti", rekao je Borrell na konferenciji za novinare u trenutku kada je u Moskvi objavljeno da je Rusija priznala te dvije odmetnute regije.

Borrell je dodao da se u tom slučaju ne isključuje sazivanje izvanrednog sastanka ministara vanjskih poslova. "Dok smo raspravljali, pratili smo raspravu Ruskog vijeća sigurnosti s velikom zabrinutošću. Shvatili smo da konačna odluka nije donijeta", rekao je Borrell.

Borrell je rekao da će se sankcije protiv Rusije odnositi i na Bjelorusiju ako napad krene s njezina teritorija. Dodao je da Bjelorusija gubi svoju samostalnost i postaje ruski satelit.

19.43 Putin se obraća javnosti.

Na samom početku rekao je da je "modernu Ukrajinu stvorila Rusija". 

"Kritičnom" je ocijenio situaciju na istoku Ukrajine.

Među ostalim, uputio je i izravnu prijetnju Ukrajini, rekavši da je Rusija "spremna pokazati vam kako izgleda prava dekomunizacija".

"...Moramo shvatiti da kada govorimo o građanskom ratu, situacija u državi je bila izuzetno teška, ali stvaranje Ukrajine je rezultat boljševičke politike. Ukrajinu je stvorio Lenjin, on je bio njezin arhitekt, to potvrđuju arhivski dokumenti. Želite dekomunizaciju? Ok, može. Spremni smo vam pokazati što prava dekomunizacija Ukrajine znači", govori ruski predsjednik.

"Ukrajinska država je izgrađena na negiranju svega što nas uključuje, povijesno sjećanje milijuna ljudi", dodao je.

Nazvao je Ukrajinu "američkom kolonijom" kojom upravlja "marionetski režim". 

19.25 Francuski predsjednik Emmanuel Macron sazvao je sastanak nacionalnog Vijeća obrane. 

19.22 Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je francuskom predsjedniku i njemačkom kancelaru u telefonskom razgovoru u ponedjeljak da uskoro planira potpisati uredbu o priznanju dviju odmetnutih ukrajinskih pokrajina, objavio je Kremlj.

Emmanuel Macron i Olaf Scholz izrazili su razočaranje kada su to čuli tu odluku, priopćio je Kremlj.

Putin bi se kasnije u ponedjeljak trebao uživo putem televizije obratiti naciji.

19.20 Volodimir Zelenski, ukrajinski predsjednik, oglasio se na Twitteru.

"Obzirom na izjave izrečene na sastanku Vijeća sigurnosti Ruske Federacije, obavio sam hitne konzultacije s Emmanuelom Macronom i Olafom Scholzom te sazvao sjednicu Nacionalnog vijeća za sigurnost i obranu".

19.15 Kancelar Olaf Scholz održava hitne razgovore s "najbližim partnerima" nakon što je Putin priznao neovisnost separatističkih regija. Scholz je, podsjetimo, ranije upozorio Putina da bi priznanje proruskih pobunjenika bilo "unilateralno kršenje mirovnog sporazuma", navodi se u priopćenju iz njegovog ureda.

19.09 Kremlj potvrdio: Putin će priznati proruske pobunjeničke teritorije kao neovisne republike.

19.07 AFP javlja da je ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski sazvao je sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnost.

18.55 Ruski predsjednik Vladimir Putin u ponedjeljak bi trebao održati televizijsko obraćanje i očekuje se da će govoriti hoće li priznati samoprozvane proruske separatističke republike Donjeck i Lugansk, javlja BBC.

Pobunjenici koje podupire Rusija u tim područjima – koja se nalaze u istočnoj ukrajinskoj regiji Donbas – bore se protiv ukrajinske vojske od 2014., ali Moskva nije službeno priznala njihove samoproglašene republike. Ukrajina i Zapad strahuju da bi, ako se to dogodi, to moglo navesti Moskvu da otvoreno pošalje vojne snage u to područje.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.