Ustavni sud BiH zaključio da nije nadležan za odluku Izbornog povjerenstva

"Kazali smo da to nije naša nadležnost, što znači da je SIP odradio svoj posao, a tko će (uredbu) dalje osporavati to nije na nama", izjavio je predsjednik Ustavnog suda BiH Zlatko Knežević po završetku sjednice održane u Sarajevu.

Dodao je kako osobno drži da bi sada županije u Federaciji BiH trebale nastaviti s postupkom izbora zastupnika za entitetski Dom naroda i tako osigurati dovršetak procesa uspostave vlasti.

Priziv Ustavnom sudu zbog sadržaja uredbe SIP-a uputilo je 27 zastupnika u Zastupničkom domu parlamenta Federacije BiH iz političkih stranaka koje okupljaju pretežito bošnjačko biračko tijelo.

Oni su smatrali kako je SIP prekršio ustav Federacije BiH kada je odredio da će županijske skupštine zastupnike za Dom naroda delegirati na temelju strukture stanovništva utvrđene popisom iz 2013. godine.

Pritom su se pozvali na odredbe entitetskog ustava kojima je definirano da će se tijela vlasti u njemu strukturirati sukladno popisu iz 1991., sve dok se ne označi službeno okončanje procesa povratka svih prognanih i izbjeglih osoba.

Odredbama Izbornog zakona BiH utvrđeno je pak kako upravo SIP ima zadaću utvrditi broj i strukturu zastupnika koji se neizravno biraju u Dom naroda te da će to učiniti nakon svakog popisa stanovništva.

Kako je Ustavni sud zaključio da nije nadležan utvrđivati ustavnost podzakonskog akta odnosno uredbe, odluke koje je SIP donio u prosincu prošle godine ostaju na snazi.

Ustavni će se sud ipak morati očitovati i o još nekim prizivima na sadržaj ove uredbe.

Predsjednik suda Knežević potvrdio je kako će se na nekoj od idućih sjednica u ožujku naći priziv Borjane Krišto, potpredsjednice HDZ BiH i aktualne predsjedateljice Zastupničkog doma parlamenta BiH.

U toj su se stranci odlučili žaliti na dio uredbe kojim je utvrđeno kako će iz svake županije u Dom naroda parlamenta  Federacije BiH biti biran barem po jedan zastupnik iz reda svakog konstitutivnog naroda.

Takvu odredbu, sadržanu u državnom izbornom zakonu, Ustavni sud BiH je 2016. godine proglasio neustavnom odlučujući upravo po prizivu HDZ BiH, kojega je formalno podnio Božo Ljubić, što je onda dovelo i do žestokih prijepora među političkim strankama o načinu izmjena izbornog zakona, a oni traju i danas.

Zbog dijametralno suprotstavljenih interesa u parlamentu BiH u ranijem sazivu nije bilo moguće provesti promjene izbornog zakona pa je taj "vrući krumpir" prepušten članovima SIP-a, a oni su također bili pod stalnim političkim pritiscima da bi na kraju donijeli uredbu koja predstavlja neku vrstu kompromisa između potpuno suprotstavljenih zahtjeva stranaka.

Skupštine deset županija unutar Federacije BiH sada bi trebale iz svojih redova delegirati 58 zastupnika, po 17 iz reda svakog konstitutivnog naroda i 7 iz reda nacionalnih manjina.

Kada bude konstituiran taj dom, on će birati po 5 zastupnika Hrvata i Bošnjaka za Dom naroda parlamenta Federacije BiH.

Federalni Dom naroda ima velike ovlasti koje uključuju predlaganje i potvrdu imenovanja predsjednika i dopredsjednika entiteta te federalne vlade, a bez suglasnosti tog tijela ne može stupiti na snagu niti jedan zakon kojega usvoji Zastupnički dom.