Urna s pepelom Stephena Hawkinga položena pored grobova povijesnih velikana

Pokopu u Westminsterskoj opatiji, uz članove Hawkingove obitelji, prisustvovalo je i 1.000 sretnika koji su "osvojili" ulaznice za svečano polaganje urne, s obzirom na to da u opatiji ima mjesta za oko 1.000 ljudi. Već prvoga dana otkako je objavljeno natjecanje za ulaznice, prijavilo se 25.000 ljudi iz više od stotinu zemalja, a dobitnici su određeni ždrijebom.

Službeni ispraćaj jednog od najcjenjenijih znanstvenika našeg doba, koji je umro 14. ožujka u svojem domu u Cambridgeu u dobi od 77. godina, održan je 31. ožujka u sveučilišnoj crkvi Svete Marije u Cambridgeu.

Počast slavnome znanstveniku među ostalima su odali član Kraljevskoga astronomskog društva Martin Rees, Hawkingov suradnik i nobelovac Kip Thorne, televizijske ličnosti David Walliams i Piers Morgan, glazbenik Nile Rodgers i profesor Brian Cox, glumac Benedict Cumberbatch, mnogi znanstvenici i političari. Ondje je bila i grupa hendikepiranih studenata koji za komunikaciju s okolinom koriste elektroničke uređaje poput Hawkinga.

"Sasvim je logično da pepeo profesora Stevena Hawkinga počiva u Opatiji, pored njegovih kolega, istaknutih znanstvenika. Newton je pokopan u toj crkvi 1727. godine, a Darwin 1882.", kazao je dekan Westminsterske opatije John Hall. "Vjerujemo da je iznimno važna suradnja znanosti i vjere kako bismo dobili odgovore na sva važna pitanja o tajni života i svemira", kazao je.  

Šestominutnu snimku Hawkingova računalno sintetiziranog glasa ukomponiranog u elektroničku glazbu grčkoga glazbenika i skladatelja Vangelisa, Europska svemirska agencija poslala je u svemir, točnije prema crnoj rupi 1A 0620-00, koja je najbliža Zemlji. 

"To je vrlo lijepa gesta, simbolična... stvara povezanost između prisutnosti našeg oca na ovom planetu, njegove želje da jednoga dana otputuje u svemir i njegova istraživačkog rada", rekla je njegova kći Lucy Hawking. "Riječ je o poruci mira i nade, o poruci jedinstva i potrebe da svi živimo u skladu i miru na našem planetu."

Hawking je svjetsku slavu stekao svojim radovima o crnim rupama i teoriji relativiteta, ali mu je u 22. godini otkrivena amiotrofična lateralna skleroza, paralizirajuća bolest koja uzrokuje slabljenje tjelesnih mišića pa je veći dio života proveo u kolicima. No to ga nije spriječilo da živi kvalitetan život. Bio je veliki ljubitelj glazbe, a jednom je prilikom izjavio da je jedna od rijetkih stvari koje ga čine "normalnim" ljubav prema pop i klasičnoj glazbi.

Hawking je unaprijedio razumijevanje prostora, vremena i prostor-vrijeme singulariteta, a iza sebe je ostavio niz djela od kojih je najpoznatija knjiga "Kratka povijest vremena". Tijekom karijere razotkrio je neke od najzamršenijih tajni svemira, iako je bio primoran komunicirati samo pomoću digitalnog glasa.

Bio je jedan od omiljenih svjetskih znanstvenika, ne samo zbog svog intelekta već i zbog ponašanja i humora. Ostat će zapamćen i po zanimljivim, domišljatim, provokativnim i vrlo duhovitim citatima. 

Njegov veliki nedosanjani san bio je putovanje u svemir.