Umirovljeni pukovnik kritizirao vojni vrh: 'Nije trebalo davati ovakve izjave'

"Ne znam zašto se provukla priča o aviobombi. Moguće je da netko neplanirano ili namjerno ugradi nešto što je eksplozivna naprava, ali najčešće su takve letjelice iz doba Hladnog rata imale uređaje za samouništenje. Bez završnih nalaza istrage, zajedničke istrage NATO-a i RH, ne želim ovo komentirati uopće. To je letjelica iz Hladnog rata na mlazni pogon, vrlo brza, predviđena za izviđanje, koja se trebala vratiti pošiljatelju i dostaviti snimke sa terena koje je trebalo izvidjeti. To su bile zadaće. Je li netko zloupotrijebio tu letjelicu ili ne, to mora pokazati istraga", pojasnio je Galešić za Dnevnik.hr. 

Eksplozija se može dogoditi i u zraku i udarcem u tlo.

"Da se dogodilo u tlu, mislim da bi krater bio mnogo veći. Ne vjerujem. Izvađeni su veliki komadi letjelice. Ako je i bilo samouništenja, onda je vrlo malim količinama uništen samo bitan dio letjelice", pojasnio je i dodao da ni crnu kutiju u takvoj letjelici ne bi trebalo tako zvati. Riječ je o uređaju za navigaciju.

"Taj uređaj neće ništa pokazati. Njegova zadaće je samo odvesti letjelicu i vratiti je korisniku", dodaje.

'Nije trebalo davati ovakve izjave'

Moguća su, kaže, tri scenarija po kojima je letjelica završila u Hrvatskoj. Jedan je da je pogrešno programirana, zatim da je došlo do kvara, ali i da je namjerno poslana u jednu od članica NATO-a i da su je možda poslali pobunjeni Rusi u Ukrajini.

"Mi nemamo dovoljno dokaza. I naše vlasti moraju sve do završetka istrage o tome što skromnije izvještavati. Po meni nije trebao davati izjave ovakvog tipa dok se ne dovrši istraga u potpunosti. Moralo se pričekati s izvješćima", kazao je. Ne zna koliko bi istraga mogla trajati.

"Nama je jednom pao helikopter pa je istraga trajala mjesecima", podsjeća.

"U suradnji sa stručnjacima izvana jer je potrebno otkriti putanju letjelice, ja bih se ovdje pozvao na izjave našeg premijera koji je bio ovaj put u pravu, suzdržan i vrlo, vrlo razuman u svojoj izjavi što se dogodilo", dodao je umirovljeni pukovnik.

Putanje takve letjelice se, objasnio je, otkrivaju radarom. Smatra da je NATO u ovom slučaju poprilično zakazao.

"To je bila prijetnja u zraku, u NATO prostoru, više od 40 minuta, a da nitko nije reagirao", objašnjava. 

Imaju li građani razloga za brigu?

Bi li bilo ispravo da su Mađari srušili tu letjelicu i na račun čega su procijenili da ona nije opasna? Galešić kaže da je to dobro pitanje, ali je pitanje i smije li jedna članica sama to procijeniti ili se mora centralizirano procjenjivati. Ovo će natjerati NATO da preispita svoju suradnju u protuzračnoj obrani.

Na pitanje u kakvoj je stanju hrvatska protuzračna obrana, odgovara da nije mjerodavan, ali s obzirom "na sredstva kojima raspolažemo, ona je u dobrom stanju".

Umirovljeni pukovnik odgovorio je na pitanje što će biti ako se utvrdi da je letjelica ruska i da je namjerno poslana. Bi li NATO to okarakterizirao kao napad na članicu?  

"Ne bih sada sudio o tome jer vrijede sva tri moguća scenarija koje sam spomenuo", rekao je i zaključio da građani zasada nemaju razloga za brigu jer NATO više neće ovako reagirati.