BEZ EUROPE

Umirovljeni general NATO-a otkrio Putinove skrivene namjere za Ukrajinu: 'Za to čeka pobjedu Trumpa'

Autor

kkž

Ruski predsjednik Vladimir Putin čeka američke izbore 2024., nadajući se da će pregovarati o budućnosti rusko-ukrajinskog rata s Donaldom Trumpom bez uplitanja bilo koje europske države, rekao je češki predsjednik Petr Pavel.  

19.12.2023. u 09:41
Ispiši članak

U međuvremenu, Finska, čije članstvo u NATO-u Moskva žestoko kritizirala, odobrila je američkoj vojsci neograničeni pristup vojnim objektima u blizini finsko-ruske granice.

"Predsjednik Putin je sasvim jasno dao do znanja da ne može biti razgovora o bilo kakvim mirovnim pregovorima do ishoda izbora u Sjedinjenim Državama. Time je jasno dao do znanja da je za njega partner za moguće pregovore nitko drugi do Sjedinjene Države, točnije niti jedna od velikih europskih zemalja", rekao je Pavel u intervjuu za novinsku stranicu Seznam Zprávy, prenosi Euractiv.com.

Pavel je upozorio da bi Putin, ako bi Donald Trump pobijedio na predsjedničkim izborima u SAD-u, mogao pokušati pregovarati s njim "bez obzira na to što Ukrajina ili ostatak Europe misle". Prema riječima češkog predsjednika, ovakvi pregovori Putina i Trumpa mogli bi dovesti do "nekakvog kompromisa koji će teoretski vratiti Rusiju u status ključnog igrača, a ostali će se s tim morati nekako pomiriti".

Pavel, umirovljeni general NATO-a koji  je postao predsjednik Češke u siječnju 2023., snažno podupire Ukrajinu, ali se čini prilično skeptičnim oko toga kako će se razvijati trenutni rat Rusije u zemlji, rekavši da će se svijet uskoro morati suočiti s "novom situacijom". "Puno je toga pred nama jer razvoj sukoba u Ukrajini pokazuje da ćemo iduće godine vrlo vjerojatno vidjeti neke značajne pomake. A zasad naznake govore da to neće biti u najboljem smislu riječi kako mi volio da bude", rekao je češki predsjednik.

Pavelove izjave ponavljaju izjavu koju je ranije ovog mjeseca dao glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg, koji je očekivao "loše vijesti" s ukrajinske fronte. Podsjetimo, Donald Trump je tvrdio da bi, ako bude ponovno izabran, riješio rat u Ukrajini u roku od 24 sata.

Sa svoje strane, analitičari u Bruxellesu procjenjuju da će pobjeda Trumpa vrlo vjerojatno oslabiti položaj Ukrajine i treba je shvatiti kao poziv na uzbunu Europi da ojača svoju stratešku autonomiju u obrani. Na političkoj razini, osim stranaka krajnje desnice, mainstream europske političke snage nemaju otvoren komunikacijski kanal s Trumpom.

Tradicionalno, američki demokrati bili su povezani s EU liberalima i lijevim centrom, a američki republikanci s europskim desnim centrom (EPP). Međutim, s Trumpom na čelu, američki republikanci više nemaju svoje tradicionalne prijatelje iz Europske pučke stranke. Pod sadašnjim vodstvom EPP-a svi odnosi s republikancima su zamrznuti.

Ova izolacija uključuje Međunarodnu demokratsku uniju (IDU), koja promiče konzervativnu politiku diljem svijeta i podržava Trumpa, rekao je nedavno za Euractiv visokopozicionirani izvor iz EPP-a.

FOTO: EPA/Martin Divisek

Finska dopušta američkim vojnicima da se približe ruskoj granici

U međuvremenu, na vojnoj razini, Finska i SAD potpisale su u ponedjeljak sporazum o obrani, koji američkoj vojsci omogućuje neograničeni pristup vojnim objektima u blizini finsko-ruske granice. Ruska vlada više je puta kritizirala članstvo Finske u NATO-u, upozoravajući da to riskira daljnju eskalaciju sukoba.

Iako je Putin naglasio da Moskvi nije u geopolitičkom interesu sukob s NATO-om, u intervjuu za rusku državnu televiziju rekao je da članstvo Finske u NATO-u stvara probleme. "Zapad je preuzeo Finsku i uvukao je u NATO. Zašto? Svi problemi koje smo imali s Finskom davno su riješeni. Nije bilo problema, ali sada će ih biti", rekao je Putin u nedjelju.

U sporazumu je navedeno 15 objekata i područja kojima će američka vojska imati neograničen pristup i koja može koristiti za skladištenje vojne opreme i streljiva, uključujući četiri zračne baze, vojnu luku i željeznički pristup sjevernoj Finskoj, gdje američka vojska može koristiti prostor za skladištenje.

Hebrang o Pavelu: Probio se do Francuza na plaži kod Karina i utrpao ih u transporter. Te '93. izrazili smo im nezadovoljstvo jednom stvari...

"Sporazum će omogućiti lakšu i bržu organizaciju suradnje i operacija u mirnodopskim uvjetima. To će također biti od vitalnog značaja u vremenima krize", rekla je finska ministrica vanjskih poslova Elina Valtonen kada je sporazum objavljen prošlog tjedna. Neka od mjesta kojima će SAD imati pristup udaljena su nekoliko sati vožnje od granice s Rusijom, koja je trenutno zatvorena jer Rusija navodno šalje tražitelje azila preko granice u onome što su finske vlasti nazvale "ruskim hibridnim napadima".

Finska nije jedina u potpisivanju takvog sporazuma sa SAD-om, jer je Švedska potpisala sličan ugovor 6. prosinca. Sporazum sa Stockholmom daje američkim snagama pristup 17 lokacija i objekata, uključujući četiri zračne baze, luku i pet vojnih kampova. Međutim, za razliku od Finske, Švedska još uvijek čeka zeleno svjetlo svih država članica NATO-a da postane članica.

Novi češki predsjednik: Ukrajina zaslužuje ući u NATO

SAD je također sklopio slične sporazume s Norveškom, Bugarskom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Slovačkom, Češkom, Mađarskom i Estonijom, a danska vlada također je u procesu pregovora o sličnoj suradnji sa SAD-om. Prisutnost SAD-a u Finskoj mogla bi postati stalna, ali trenutno nema planova za to, prema finskoj vladi.

Međutim, u sporazumu stoji da Finska neće dopustiti da se nuklearno oružje, biološko oružje ili protupješačke mine skladište ili transportiraju na finskom teritoriju.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.