Ukrajina se u obilježavanju kraja II. svjetskog rata distancira od Rusije

Ta zemlja tako u petak prvi put obilježava Dan sjećanja i pomirbe, mijenjajući i sam naziv spomen-dana, proslavljajući pobjedu nad nacizmom 8. svibnja, kao što to čini većina Europljana, s obzirom da se potpisivanje kapitulacije odvijalo u dva dijela, u francuskom Rheimsu 8. svibnja navečer te u sovjetskom zapovjedništvu u Berlinu u prvim satima 9. svibnja, zbog čega se službeno obilježavanje u Rusiji, na kojem su se tradicionalno okupljali i zapadni saveznici, odvijalo 9. svibnja.

U vrijeme dok se u Rusiji bude odvijao tradicionalni vojni mimohod, u Ukrajini će u subotu ukrajinski i europski vojni orkestri nastupiti u sklopu manifestacije "Marš za mir". Studenti vojnih akademija položit će prisegu ispred muzeja posvećenog Drugom svjetskom ratu, u nazočnosti prozapadnog predsjednika države Petra Porošenka.

Zajedno s Bjelorusijom i Poljskom, Ukrajina je jedna od zemalja koja je tijekom Drugog svjetskog rata zabilježila ogromne ljudske žrtve. Prema ruskim povjesničarima, broj ukrajinskih žrtava iznosio je najmanje 4,7 milijuna ljudi, dok se prema posljednjim službenim ukrajinskim procjenama taj broj penje na između 8 i 10 milijuna ljudi.

Osim što je promijenila dosadašnje ime danu komemoracije, Ukrajina je promijenila i službeni naziv rata kojeg se ranije, prema nekadašnjoj sovjetskoj verziji, nazivalo "Veliki domovinski rat" te ga sada, sukladno službeno donesenim odlukama, naziva jednostavno "Drugi svjetski rat".

Ukrajina je također ove godine kao službeni simbol komemoracije prihvatila onaj koji koriste anglosanksonske zemlje, crveni mak, umjesto narančasto-crne vrpce sv. Jurja, koji kao oznaku spomen-dana na reveru nose Rusi, a koje će nositi i ukrajinski pobunjenici koji tvrde da se bore protiv "fašističke" vlade u Kijevu. Oni će u subotu organizirati svoju zasebnu vojnu paradu u Donjecku, a u mimohodu će biti pokazano i oružje koje se koristi u borbama s ukrajinskim snagama.

Sve ove promjene koje je pokrenula Ukrajina u velikom mjeri su rezultat sukoba koji je na istoku zemlje tijekom godine dana odnio više od 6.100 ljudskih života i ruske aneksije poluotoka Krima 2014.

Kijev i zapadne zemlje optužuju Rusiju da stoji iza pobune na istoku Ukrajine, naoružava separatiste te raspoređuje svoje regularne vojne snage u Ukrajini. Iako Moskva negira svoju umiješanost u sukob, za mnoge Ukrajince radi se o izravnom ratu s Rusijom.

Kao što su zakonski donesene nove mjere u komemoraciji Drugog svjetskog rata, tako je ukrajinski parlament nedavno usvojio i nove zakone kojima se zabranjuje svaka "komunistička promidžba" i simboli te ideologije, jednako kao i oni nacistički.

Kao i Ukrajina, većina europskih zemalja tijekom današnjeg dana podsjetit će se na veličinu pobjede i brojne žrtve pale u borbi s fašizmom. Tako će njemački predsjednik Joachim Gauck sudjelovati u ceremoniji odavanja počasti i polaganja vijenaca na groblju sovjetskih vojnika, dok je njemački parlament održao posebnu sjednicu.

U Londonu će se održati posebna služba kod kenotafa, a 200 svjetionika bit će upaljeno diljem zemlje.

U Francuskoj, u kojoj je Dan pobjede u Europi nacionalni praznik, predsjednik Francois Hollande položit će vijenac na grob neznanog junaka na Slavoluku pobjede u Parizu, dok će u Sjedinjenim Državama ceremonija biti održana kod spomenika Drugom svjetskom ratu u Washingtonu i biti će popraćena prelijetanjem borbenih zrakoplova iz Drugog svjetskog rata.

Savezničke snage prihvatile su 8. svibnja bezuvjetnu predaju nacističke Njemačke, označavajući kraj rata u Europi, no to nije bio i kraj Drugog svjetskog rata koji je potrajao još tri mjeseca do konačne japanske predaje.