Ujedinjeni narodi pozvali svjetske vlade da obustave istraživanje nafte na Arktiku

Christiana Figueres, koja je bila čelnica UN-ova tajništva za klimatske promjene 2015., kada je gotovo 200 nacija dogovorilo Pariški sporazum o klimi, rekla je da je "Arktik postao (zona) u kojoj više nije moguće bušenje". 

Protekle tri godine bile su najtoplije otkako je u 19. stoljeću počelo meteorološko bilježenje i Figueres je u izjavi za Reuters upozorila da globalno zatopljenje prijeti cijelom svijetu od Velikog koraljnog grebena u Australiji do leda na Antarktiku. 

Nije ekonomski isplativo istraživati Arktik, djelomice zato što će trebati godine za razvoj infrastrukture ako se izvori i pronađu, rekla je Figueres.

Kapital bi bilo bolje uložiti u razvoj obnovljivih energija sunca i vjetra kako bi se zaustavile emisije štetnih plinova, rekla je ta bivša kostarikanska diplomatkinja. 

"Ulozi danas vidljivo su veći nego prije samo nekoliko godina", rekla je Figueres koja će u utorak u Oslu govoriti na Zakladi koja promiče etičko poslovanje (Business for Peace Foundation).

Prema odredbama Pariškog sporazuma u drugoj polovici ovog stoljeća trebalo bi okončati eru fosilnih goriva. No Pariški sporazum oslabljen je najavljenim povlačenjem američkog predsjednika Donalda Trumpa koji ne vjeruje u znanstvene tvrdnje da je za globalno zatopljenje odgovoran čovjek.

Mnoge vlade i tvrtke sklone su istraživanju nafte na Arktiku.

Prošli mjesec je Tumpova administracija počela izrađivati pripremne studije za bušenje na Artiku, a u Norveškoj tvrtka Statoil i druge nastavljaju istraživati u Barentsovu moru.

Iako Figeres tvrdi da bušenje u Artiku nema smisla, Bard Glad Pedersen, glasnogovornik Statsoila tvrdi da će se počekom 20-ih godina ovog stoljeća početi eksploatirati naftu na polju Johan Castberg.

Upravo je globalno zatopljenje učinilo Arktik dostupnijim za plovidbu i istraživanje minerala za države koje na njega polažu pravo: nordijske države, Rusija, Kanada i Sjedinjene Države.