'PUŠBEKOVI'

U raspravi oko migrantskog pitanja u BiH ponovno prozvana Hrvatska; Ressler odlučno odbacio kršenje ljudskih prava na granici

Autor

bkk/h

Sudionici sastanka Odbora LIBE u Europskom parlamentu pozvali su u ponedjeljak na veću političku volju bosanskohercegovačkih vlasti kako bi se pronašlo održivo i trajno rješenje migrantskog pitanja u toj zemlji. 

22.03.2021. u 21:57
Ispiši članak

Članovi Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnja pitanja (LIBE) raspravljali su o migracijskim tokovima i situaciji na granici BIH i Hrvatske s predstavnicima Europske službe za vanjsko djelovanje, Europske komisije i međunarodnih organizacija.

Elsa Fenet iz Odjela za zapadni Balkan pri Europskoj službi za vanjsko djelovanje, rekla je da je potrebno "održivo upravljanje migracijama" te da ono treba biti prioritet BiH kako bi postala kandidatkinja za ulazak u Uniju. 

Fenet je upozorila na nedavnu humanitarnu krizu i izbjeglički kamp Lipa pokraj Bihaća koji je uništen u požaru 23. prosinca prošle godine.

Kamp je postavljen u travnju prošle godine kao odgovor vlade na pandemiju koronavirusa, ali nije bio opremljen za uvjete zimi. 

Stotine migranata nakon požara boravile su na otvorenome, ali je vojska nakon pritiska EU-a postavila šatore i osigurala im privremeni smještaj. U Lipi je trenutno 900 migranata, smješteni su u grijanim šatorima, a na raspolaganju im je 21 tuš, naveo je Ol Henrikson, direktor Regionalnog ureda Međunarodne organizacije za migracije za Europski gospodarski prostor, EU i NATO. 

Istovremeno je obližnji kamp Bira u Bihaću, financiran europskim sredstvima, prazan zbog protivljenja lokalnih vlasti.

"Trenutačni prihvatni kapaciteti u BiH nisu dovoljni i mnogi i dalje spavaju u skvotovima ili na otvorenom. Većina centara je prenapučena, nema sigurnosti i zaštite", rekao je Henrikson.

Prema Europskoj Komisiji, u BiH boravi oko osam tisuća migranata i izbjeglica, od kojih njih šest tisuća živi u kampovima koje financira EU pored Sarajeva i u Unsko-sanskoj županiji koja graniči s Hrvatskom. 

I Fenet se slaže da je potrebno osigurati više prihvatnih centara i "bolje ih rasporediti diljem BiH", uključujući Republiku Srpsku čemu se u siječnju usprotivio predsjedavajući BiH Predsjedništva Milorad Dodik.

Henrikson napominje da se "civilno društvo trudi rješavati hitne slučajeve, ali nužno je održivo rješenje", dok je Michaela Matuella iz Odjela za Albaniju i Bosnu i Hercegovinu pri Europski komisiji rekla da kriza u prosincu nije bila neočekivana i da se nije radilo "samo o migracijskoj krizi, nego i o netoleranciji".

Sudionici Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnja pitanja složili su se da je potrebna veća politička volja bosanskohercegovačkih vlasti i potraga za trajnijim rješenjima. 

'Pušbekovi'

Nekoliko eurozastupnika upozorilo je i na napise o nezakonitim postupanjima hrvatske policije na granici s BiH. Prozivanju hrvatske policije pridružio se i šef Danskog vijeća za izbjeglice u BiH (DRC) Nicola Bay

Upozorio je da se provode "sustavni i rašireni pušbekovi", da je potreban neovisan nadzor granice i da izostaje konkretan odgovor Europske komisije po tom pitanju.

Bay je naveo da je DRC, počevši u svibnju 2019., te godine zabilježio ukupno 23.306 slučaja vraćanja migranata iz Hrvatske u BiH, a 2020. je bilo prosječno 1500 do 1900 slučajeva mjesečno.

Kršenje ljudskih prava na granici odbacio je hrvatski eurozastupnik Karlo Ressler (EPP/HDZ). 

"Moram se još jednom usprotiviti dramatičnim pokušajima i pokazivanja nepoštivanja ne samo prema jednoj državi članici, već i prema svim onim objektivnim, nepristranim ocjenama Europske komisije po pitanju stanja ljudskih prava i zaštite granica", rekao je Ressler. 

Podsjetio je i na nedavni posjet četvero talijanskih socijalističkih zastupnika zelenoj granici Hrvatske i BiH. 

"U posljednje vrijeme, nažalost, vidimo i pokušaje provokacije i izazivanja incidenata na hrvatsko-bosanskoj granici koje dolaze čak i od zastupnika u ovome Parlamentu", rekao je Ressler. 

"Trebamo inzistirati na snažnoj političkoj volji za upravljanje migracijama, ulagati u kapacitete, pomoći BiH da se suoči s ovim pitanjem iz humanitarnih razloga, ali i zbog stabilnosti BiH i cijele regije", zaključio je hrvatski eurozastupnik. 

Međunarodne i hrvatske nevladine organizacije već neko vrijeme upozoravaju na nasilna protjerivanja migranata na hrvatsko-bosanskoj granici, što MUP odbacuje. 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.