U BiH izvan sustava Islamske zajednice djeluju 64 izolirana džemata

U terminologiji Islamske zajednice džemati su ekvivalent župama kod Katoličke crkve.

Reis Husein Kavazović i sve muftije Islamske zajednice u BiH su tijekom prosinca 2015. godine donijeli odluku da svi džemati koji djeluju bez njihova dopuštenja moraju biti raspušteni do kraja veljače pa je svim imamima u zemlji početkom ovog tjedna poslan naputak da sa samozvanim vođama takvih izoliranih muslimankih zajednica obave razgovor i pozovu ih da postanu dio zakonitog sustava Islamske zajednice ili da u protivnom prestanu sa svojim aktivnostima.

"Prema našim informacijama imamo 64 takva džemata. To pitanje se vuče već duže vrijeme, od završetka agresije odnosno od potpisivanja Daytonskog sporazuma jer, eto, neki ljudi smatraju da IZ u BiH ne radi dovoljno na čuvanju i širenju islama", kazao je muftija Smajić.

Izdvojeni džemati glavno su rasadište ekstremizma, a dokazano je i kako se u njima regrutiraju počinitelji terorističkih napada poput Enesa Omeragića, koji je u studenome 2015. godine u Sarajevu ubio dvojicu bosanskohercegovačkih vojnika.

Unutar takvih "paradžemata" samozvani islamski učenjaci bez dopuštenja reis-ul-uleme predvode džume (molitve), uče djecu i održavaju predavanja, a muftija Smajić je naveo kako je uglavnom riječ o propovjednicima koji dolaze iz inozemstva i nameću interpretaciju islama kakva se nikada nije prakticirala u BiH.

Kao primjer naveo je džemate koje predvode sljedbenici sekte Ahmedija ili pak šiiti "koji u BiH stižu iz Londona".

Muslimani u BiH su suniti i slijede tzv. hanefijski mezheb, odnosno jednu od najliberalnijih pravnih škola u islamu.
 
Paradžemati bez nadzora, nastaju uz neizravnu pomoć države
 
Muftija Smajić je potvrdio kako Islamska zajednica u BiH nad samostalnim džematima nema nikakav nadzor, a najviše ih je na području središnje Bosne.

"Područje Zenice njima je zatrpano, područje Travničkog i Bihaćkog muftijstva također", kazao je Smajić.

Upozorio je i na činjenicu da su "paradžemati" uspostavljeni i na neki način legalizirani zahvaljujući i neodgovornom ponašanju tijela državne vlasti.

Samozvani propovjednici tako svoje džemate kod tijela uprave registriraju kao udruge građana i za to bez poteškoća dobiju odgovarajuća dopuštenja iako je za takvo što po zakonu nužna i suglasnost IZ u BiH.

"Mi smo mnoge zahtjeve odbili, no neki sudovi nisu od nas ni tražili te suglasnosti. Znači država je prekršila Zakon o slobodi vjerskih zajednica", kazao je Smajić.

U IZ pak očekuju da se država sada pozabavi onima koji odbiju poziv na raspuštanje "paradžemata".

Smajić je kazao kako su u IZ BiH odlučni uvesti reda u džematima. Pritom posebice imaju u vidu činjenicu da je organizacija muslimana u BiH najveća u Europi pa će način na koji ona bude uređena biti model i za druge zemlje zapadne Europe.

Posebice je pozdravio suradnju Austrije, koja je izmjenama zakona osigurala da nitko koga nije imenovao reis IZ u BiH ne može voditi džemate koji okupljaju bošnjačku zajednicu u toj zemlji.