Twitter blokirao profil Vojislavu Šešelju, posljednjom objavom prelio je čašu

Problem, barem glavni, je nastao zbog tweeta o smrti novinara Dejana Anastasijevića.

"Odapelo ono go..o Dejan Anastasijević, po zanimanju lažni haaški svjedok", napisao je ratni zločinac prije nego što mu je blokiran Twitter. 

Podsjetimo, predsjednica Fonda za humanitarno pravo Nataša Kandić rekla je da u Srbiji sve više jača ekstremistički pokret koji je i 30 godina od početka rata usmjeren na osporavanje masovnih zločina.

Istovremeno, osporavanje ratnih zločina svakim danom sve je jače, a odgovor institucija izostaje, ističe Kandić, nakon nedavnog napada na promociji knjige Vojislava Šešelja.

Promocija trotomne knjige haaškog osuđenika Vojislava Šešelja "U Srebrenici nije bilo genocida" u večernjim satima u srijedu ipak je održana, ali o knjizi nitko, kao ni o porukama šefa srpskih radikala, ne govori. Javnost u Srbiji i šire bruji o nasilju nad Natašom Kandić, dugogodišnjom predsjednicom Fonda za humanitarno pravo i njezinim kolegama, koji su na tribinu radikala u beogradskoj općini Stari grad stigli s dosjeom “Zločini nad Hrvatima u Vojvodini”, navodi dnevnik.

Podsjećaju da je Šešelj na Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju u Haagu osuđen na 10 godina zatvora, i zbog zločina nad Hrvatima i drugim nesrpskim stanovništvom u Vojvodini tijekom 90-ih. Premda su Šešeljevi nasilnici željeli s Natašom Kandić obrisati pod, ispalo je upravo obrnuto.

"Nismo željeli nametati svoje političke stavove, nego podastrijeti činjenice koje su prije iznesene u sudskim presudama u Haagu i u regiji. No, ekstremisti više nemaju nikakve kočnice, oni osjećaju da mogu s neistomišljenicima raditi što god žele. Šešeljeva je naredba bila da nas izbace van. Oni su bili u stanju zgaziti nas, a osobito je zabrinjavajuće što je među njima i velik broj mladih ljudi", rekla je nakon incidenta Nataša Kandić za Večernji list naglašavajući da je svojom nazočnošću željela podsjeti srbijansku javnost na sudski utvrđenu istinu, koja nedvosmisleno kaže da je u Srebrenici počinjen genocid, kao i na zločine protiv vojvođanskih Hrvata.

"U institucijama države postalo je normalno da se negira da je Srbija ispunjavala zahtjeve Haaškog tribunala kada je riječ o uhićenjima optuženih za genocid. I sada, nakon nekoliko godina, javlja se institucionalni preokret preko raznih visokih i nižerangiranih političara kojim se odustaje od odluke da se priznaju sudski utvrđene činjenice", kaže Nataša Kandić. Dodaje kako takve političke interpretacije nikad nisu bile jače i nikad nisu uzimale maha više nego danas, što je ohrabrilo ekstremističke grupe da sasvim slobodno provode svoje alternativne “istražne radnje”, donosi Večernji list.