TREĆA OBLJETNICA NEUSPJELOG DRŽAVNOG UDARA

Turski veleposlanik: Borba protiv neprijatelja države u inozemstvu glavni je prioritet Turske

Autor

ri

Nakon što je u petak uoči treće godišnjice neuspjelog državnog udara u Turskoj, turski veleposlanik u Hrvatskoj Mustafa Babur Hizlan podsjetio na kronologiju zbivanja te iznio prioritete turske vanjske politike u idućem razdoblju, o čemu je pisao i portal Direktno, objavljujemo govor turskog veleposlanika u cijelosti.

15.07.2019. u 17:42
Ispiši članak

"U Turskoj se prije tri godine dogodio izdajnički pokušaj državnog udara kojeg je planirala teroristička organizacija FETÖ, pod vodstvom Fetullaha Gülena.

Najveća zasluga u obrani od te velike prijetnje pripada turskom narodu koji je pokazao kako ne poznaje silu jaču od vlastite volje i da je spreman izložiti svoj život kako bi zaštitio svoju državu i njezinu demokratsku tekovinu. Sa suosjećanjem se prisjećam 251 žrtve i iskazujem zahvalnost više od 2000 naših stradalih boraca.

U protekle tri godine jedan od glavnih prioriteta naše države bila je borba protiv organizacije FETÖ, kako u državi, tako i u inozemstvu. Naši napori u državi vode se na tri razine. Prvo, temeljem načela vladavine prava odgovorne su osobe izvedene pred lice pravde. Drugo, raskrinkana je organizacijska struktura FETÖ-a unutar državnih institucija, započeti su upravni i sudski postupci protiv njezinih pripadnika i konačno je srušena “paralelna državna struktura” te organizacije.

Naposljetku, kao treće, uništene su i paravanske tvorevine FETÖ-a koje su ostale izvan državnih institucija, a protezale su se od obrazovanja do medija i proširile na sva područja gospodarstva.

Unatoč izvanrednim sigurnosnim izazovima, s kojima smo se suočili, naša borba unutar države vođena je načelom vladavine prava te zaštitom osnovnih prava i slobode. Uloženo je puno napora da bi se izbjegle nepravde i stvoreni su novi mehanizmi kako bi se istražile i riješile one već nastale.

Tijekom tog razdoblja teroristička organizacija FETÖ doživjela je značajnu transformaciju. Organizacija, koja je u Turskoj izgubila svoju glavnu okosnicu, nastoji se održati na nogama pomoću svojih inozemnih struktura. Zato je borba sa strukturama FETÖ-a izvan Turske dobila još veću važnost.

Borba s inozemnim strukturama FETÖ-a postala je jedno od važnijih pitanja na dnevnom redu Ministarstva vanjskih poslova. Temeljna okosnica naših nastojanja jest ukazivanje na činjenicu da postoji sigurnosni rizik i u drugim državama u kojima djeluje teroristička organizacija FETÖ.

U tom smislu, brojni konkretni primjeri ističu kako je organizacija FETÖ težila stvoriti za sebe područje političkog i ekonomskog utjecaja, stvarajući i u drugim državama, u koje se proširila od 1990-ih godina, strukture slične onima u Turskoj. Nije zazirala ni od kršenja zakona država u kojima se nalazila, a djelovala je gotovo kao obavještajna organizacija.

S druge strane, na snagu su stupile administrativne mjere i sudski procesi s ciljem sužavanja područja djelovanja terorističke organizacije FETÖ u inozemstvu te sprečavanja novčanih transakcija kao i bijega njezinih pripadnika od pravosuđa. U okviru istraga, koje su u Turskoj otvorene i usmjerene prema glavnim predvodnicima inozemnih organizacija FETÖ-a, proslijedili smo zahtjeve državama, u kojima se te osobe nalaze, za njihovim izručenjem.

Zaklada Maarif širom svijeta djeluje kako bi spriječila da koraci, koji se poduzimaju protiv FETÖ-a, ne prouzrokuju nepravdu, posebice u području obrazovanja.

Takvi intenzivni napori donose i konkretne rezultate. Prije svega, i na međunarodnoj sceni polako se počinje shvaćati kako FETÖ nije društveni pokret koji se bavi obrazovanjem i dobročinstvom, kako se pokušava predstaviti, nego da je riječ o mračnoj i podmukloj organizaciji s političkim i ekonomskim ciljevima. Strana je javnost također postala svjesna očite svrhe postojanja te organizacije.

Mnoge su države i međunarodne organizacije proglasile FETÖ terorističkom organizacijom. Na 43. sastanku ministara vanjskih poslova Organizacije islamske suradnje (OIS) koji je održan 19. listopada 2016. godine FETÖ je proglašen terorističkom organizacijom; sličnu je odluku donijela i Parlamentarna skupština Azije 1. prosinca 2016. godine; a ista je potvrđena na 12. konferenciji Parlamentarne unije OIS-a održanoj 27. siječnja 2017. godine. Pored Turske Republike Sjeverni Cipar, i Vrhovni sud Pakistana donio je 28. prosinca 2018. godine odluku kojom se FETÖ definira kao teroristička organizacija.

Spoznaja o FETÖ-u u trećim državama potaknula je i njih da izbliza promatraju i preispituju djelovanje te organizacije. U mnogim državama izašle su na vidjelo nezakonite radnje u koje su umiješane formacije povezane s FETÖ-om. Pripadnici organizacije su deportirani, a pored njihove deportacije u treće države, preko 110 pripadnika FETÖ-a iz više od 20 država deportirano je i u Tursku.

Turska je Zaklada Maarif preuzela u 18 država škole povezane s FETÖ-om, a u 36 država zatvorene su škole i tečajevi jezika povezani s FETÖ-om.

Ti naši napori uzrokovali su porast pritiska na članove organizacije u inozemstvu zbog čega je organizacija doživjela znatno slabljenje u svojim inozemnih strukturama i području djelovanja. Osim iz Turske, povećao se i broj prebjega iz mnogih država u kojima je organizacija djelovala, posebice iz Afrike.

I dok FETÖ doživljava vidjljivo slabljenje u globalnoj mreži, organizacija ulaže napore koristeći mogućnosti PR-a i lobiranja kako bi putem neistinih vijesti plasirala priču o nepravdi, kako bi ponovno bila u medijima i osnažila suradnju s miljeom koji je neprijateljski nastrojen prema Turskoj.

Naši su napori, usmjereni protiv struktura FETÖ-a u inozemstvu, jedna dugotrajna borba koju ćemo odlučno nastaviti.

Htio bih ovom prilikom još jednom istaknuti kako smo zahvalni Hrvatskoj na potpori turskom narodu za vrijeme pokušaja državnog udara 15. srpnja koji je bio najkrvaviji teroristički napad s kojim se Turska ikada suočila", izjavio je turski veleposlanik u Hrvatskoj Mustafa Babur Hizlan.

 

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.