Turski veleposlanik: Borba protiv Gulenove mreže u inozemstvu glavni je prioritet Turske

U noći s 15. na 16. srpnja 2016. vojska je izašla na ulice diljem Turske. Vojnici zatvaraju dva ključna mosta koji spajaju azijsku i europsku stranu Istanbula, a iznad tog grada, kao i prijestolnice Ankare, lete borbeni zrakoplovi i helikopteri.

Snage sigurnosti zauzimaju i istanbulsku zračnu luku, šalju tenkove na parlament u Ankari te ulaze u sjedište državne televizije gdje objavljuju kako će preuzeti vlast kako bi "vratili ustavni poredak", optužujući vladu predsjednika Tayyipa Erdogana da ugrožava demokraciju.

Erdogan se u to vrijeme vraćao u Istanbul s godišnjeg odmora u blizini obalnog turističkog mjesta Marmarisa. Reuters je tada pisao kako su njegov zrakoplov proganjala najmanje dva borbena aviona F-16 i da je "zagonetka zašto nisu pucali".

Turski čelnik potom putem videolinka na mobitelu koji je voditeljica držala u televizijskom prijenosu uživo poziva turske građane da izađu na ulice i suprotstave se pučistima, što su oni u velikom broju poslušali i time spriječili smjenu vlasti. 

"Najveća zasluga u obrani od te velike prijetnje pripada turskom narodu koji je pokazao kako ne poznaje silu jaču od vlastite volje i da je spreman izložiti svoj život kako bi zaštitio svoju državu i njezinu demokratsku tekovinu", rekao je u petak na konferenciji za medije u Zagrebu turski veleposlanik Mustafa Babur Hizlan uoči treće godišnjice tih događaja.

"Sa suosjećanjem se prisjećam 251 žrtve i iskazujem zahvalnost više od dvije tisuće naših stradalih boraca", dodao je i zahvalio Hrvatskoj na podršci u tom razdoblju.

Gulenov pokret

Turske vlasti za pokušaj puča optužuju turskog klerika Fethullaha Gulena, koji od 1999. živi u SAD-u, u saveznoj državi Pennsylvaniji, i njegov pokret FETO, poznat i kao "Hizmet", što na turskom znači služenje, dužnost.

Hizmet je početkom prošlog desetljeća podržavao Erdoganovu Stranku pravde i razvoja (AKP) u pohodu na vlast. Dvije struje ujedinile su se u otporu vojsci, tradicionalnom "čuvaru" sekularne tradicije moderne Turske koju je uspostavio otac države, Mustafa Kemal Ataturk.

Gulenov pokret se oslanja na općeprihvaćeni islam te ga se smatralo protutežom radikalnom islamu. Novinar Andrew Finkel s dugogodišnjom turskom adresom piše kako neki Hizmet smatraju islamskom inkarnacijom kalvinizma, vjerskog sustava koji prihvaća kapitalizam i legitimitet temelji na svjetovnom uspjehom. Sam Gulen zagovara tvrdnju da islam nije nespojiv sa suvremenim životom.

Njegov utjecaj u Turskoj bio je ogroman te je brojao milijune sljedbenika i mrežu škola u Turskoj i u više od 100 država u svijetu. 

Gulen tvrdi kako on ne stoji iza pokušaja puča kojeg je "najoštrije osudio" i poručio kako "uspostava bilo koje vlasti mora doći kao rezultat procesa slobodnih i pravednih izbora".

"Postoje mali izgledi, postoji mogućnost da je to mogao biti insceniran puč", rekao je tada novinarima, istaknuvši kako bi svrha toga bio sudski progon.

Turska državna televizija TRT kao dokaze da iza pokušaja zbacivanja vlasti stoji FETO navela je tvrdnje kako su na noć puča gulenisti bili na ključnim lokacijama, poput vojnog kompleksa koji su pučisti koristili kao bazu, te u policijskim i medijskim sjedištima.

Navode se i svjedočenja bivših članova Hizmeta oko Gulenovih ambicija preuzimanja države, kao i njegov govor u kojem pobornicima poručuje da čekaju povoljan trenutak kad će imati dovoljno moći da preuzmu vlast.

Inozemne strukture

"U protekle tri godine jedan od glavnih prioriteta naše države bila je borba protiv organizacije FETO, kako u državi tako i u inozemstvu", rekao je Hizlan u Zagrebu. 

Ti se napori vode na tri razine: "Prvo, temeljem načela vladavine prava odgovorne su osobe izvedene pred lice pravde. Drugo, raskrinkana je organizacijska struktura FETO-a unutar državnih institucija, započeti su upravni i sudski postupci protiv njezinih pripadnika i konačno je srušena 'paralelna državna struktura' te organizacije". 

"Naposljetku, uništene su paravojne tvorevine FETO-a koje su ostale izvan državnih institucija, a protezale su se od obrazovanja do medija i proširile se na sva područja gospodarstva", dodao je Hizlan koji je sadašnju funkciju preuzeo u listopadu 2017. godine. Njegov prethodnik Ahmet Tuta opozvan je nekoliko mjeseci nakon pokušaja puča.

Turski veleposlanik istaknuo je kako je FETO tijekom protekle tri godine doživio "značajnu transformaciju" te da se, nakon što je u Turskoj izgubio svoju glavnu okosnicu, nastoji održati pomoću svojih inozemnih elemenata.

"Zato je borba sa strukturama FETO-a izvan Turske dobila još veću važnost" te je postala "jednim od važnijih pitanja na dnevnom redu ministarstva vanjskih poslova", rekao je. 

"Temeljna okosnica naših nastojanja jest ukazivanje na činjenicu da postoji sigurnosni rizik i u drugim državama u kojima djeluje ta teroristička organizacija", dodao je. Osim Turske, FETO su terorističkom organizacijom proglasili i Sjeverni Cipar i Pakistan. Preko 110 pripadnika pokreta iz više od 20 država deportirano je u Tursku, otkrio je veleposlanik.

Zaključio je kako ta organizacija, koja doživljava vidljivo slabljenje u globalnoj mreži, ulaže napore koristeći mogućnosti "PR-a i lobiranja kako bi putem neistinitih vijesti plasirala priču o nepravdi, kako bi ponovno bila u medijima i osnažila suradnju s miljeom koji je neprijateljski nastrojen prema Turskoj". 

Turske vlasti su nakon puča pritvorile gotovo 80 tisuća ljudi, a oko 150 tisuća javnih službenika, vojnog osoblja i drugih dobilo je otkaze ili je suspendirano sa svojih poslova, prenosi Reuters. Pritvoren je i niz novinara, oporbenih zastupnika i aktivista za ljudska prava. 

Čistke traju i dalje, pa je početkom ovog mjeseca Ankara naredila uhićenje još 176 vojnih službenika zbog povezanosti s Hizmetom, dodaje Reuters. Krajem lipnja je 17 visokih dužnosnika vojske osuđeno na 141 doživotnu kaznu. 

Od pokušaja puča zatvorene su tisuće institucija, a Erdogan je najavio vraćanje smrtne kazne, ukinute 2004. godine, u tu članicu NATO saveza koja je od svog osnivanja imala tri izravna vojna puča - 1960., 1971. i 1980. godine, uz nekoliko neizravnih intervencija vojske u politički život. 

"Pogriješili smo s ukidanjem smrtne kazne. Vrijeđa me prehranjivati one u zatvorima, koji su ubili 251 naših sugrađana, policajaca i vojnika u noći 15. srpnja", rekao je Erdogan na skupu uoči lokalnih izbora u ožujku ove godine, pisale su turske novine Hurriyet. 

Erdoganov AKP je na tim izborima izgubio vlast u tri najveća turska grada - Istanbulu, Ankari i Izmiru. Nakon žalbe njegove stranke zbog nepravilnosti izbori u Istanbulu su poništeni i ponovljeni, ali je na njima opet pobijedio Ekrem Imamoglu, kandidat Republikanske narodne stranke koju je osnovao sam Ataturk.

U Tursku, članicu NATO-a od 1951., u petak su stigli i prvi dijelovi ruskog sustava obrane, projektila S-400, priopćilo je ministarstvo obrane, usprkos protivljenju SAD-a.