Turska prijeti vojnom operacijom u Siriji ako se nastave prijetnje i ne uspostavi sigurna zona

Vlasti u Ankari i Sjedinjene Američke Države već određeno vrijeme razgovaraju o uspostavi sigurne zone širom granice na sjeveroistoku Sirije, gdje Washington podržava sirijsku kurdsku miliciju YPG koju Turska smatra terorističkom organizacijom i prijetnjom po državnu sigurnost.

"Ako se sigurna zona ne uspostavi i nastave se prijetnje našoj zemlji, pokrenut ćemo operaciju istočno od Eufrata", zaprijetio je Cavusoglu.

Službeno, cilj Turske u sirijskom Idlibu je pružiti sigurnost za živote i imovinu ljudi koji žive na tom području. Turska podržava tzv. 'umjerenu' oporbu režimu sirijskog predsjednika Bašara al-Asada te traži uspostavu tampon ili sigurnosne zone na sjeveru Sirije kako bi se mogla nositi s priljevom izbjeglica, ali i spriječiti svaku mogućnost nastanka autonomnog kurdskog područja na svojoj granici.

SAD pak ističe da su se sirijski Kurdi pokazali ključni u slomu džihadista Islamske države (IS).

Cavusoglu je novinarima rekao kako očekuje da će dogovor biti postignut u današnjem razgovoru u Ankari sa specijalnim američkim izaslanikom za Siriju Jamesom Jeffreyjem.

Ponovio je da Turska nestrpljiva i frustrirana što dogovor sa SAD-om o povlačenju kurdskih snaga iz grada Manbidža još uvijek nije proveden, više od godinu dana nakon što je dogovoren.

Upozorio je pritom da će Turska djelovati jednostrano ako razgovori ne urode plodom.

Jeffrey predvodi američku delegaciju koja je doputovala u Ankaru na nastavak pregovora s Turskom oko uspostave sigurne zone duž tursko-sirijske granice u vrijeme napetih odnosa dvije države zbog odluke Turske da kupi ruske obrambene sustave S-400.

Radna grupa za Siriju uspostavljena je početkom 2018. godine i od tada je održala nekoliko sastanaka, podsjećaju turski mediji.

Washington i Ankara su već u svibnju razmijenili mišljenja i prijedloge kada je riječ o sigurnoj zoni, no nije došlo do rješenja za nekoliko većih sporova.

Turska želi imati punu kontrolu nad zonom nakon povlačenja YPG-a i uništenja njihovih uporišta. Također, želi da sigurna zona iznosi 40 kilometara kako YPG ne bi mogao napasti tursku granicu. S druge strane, SAD predlaže 10 kilometara duboku sigurnu zonu u kojoj neće biti stalnih uporišta turskih snaga.

Visoki kurdski dužnosnik odbacio je još u siječnju "sigurnu zonu" koju je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan najavio u sjevernoj Siriji.

Bedran Ciya Kurd rekao je tada da bi takozvana "sigurna zona" bila jednaka okupaciji Kurda ali pod novim izgovorom.

Prema njegovim riječima, kurdska administracija u sjevernoj Siriji prihvatila "bi sigurnu zonu" samo ukoliko bi bila pod okriljem Ujedinjenih naroda s međunarodnim snagama. Kao alternativa također bi bilo moguće da se prihvate sirijske vladine snage.

Cavusoglu je danas za medije izjavio da je uvjeren da američki predsjednik Donald Trump ne želi Turskoj uvesti sankcije kako bi je kaznio zbog kupovine ruskog naoružanja.

SAD tvrdi da sustavi S-400 nisu kompatibilni s vojnim arsenalom NATO-a, vojnim savezom čija je članica i sama Turska.

Rusija je danas potvrdila da s Turskom razgovora o mogućoj zajedničkoj proizvodnji nekih dijelova S-400.

Rusija je Turskoj počela isporučivati obrambene sustave S-400 početkom mjeseca, a SAD je zbog sigurnosnih razloga prije četiri dana Tursku izbacio iz programa F-35 te će Turska će ostati bez 100 F-35 mlažnjaka koje je bila odlučila kupiti.

Nevidljivi mlažnjaci F-35 ubrajaju se u najsofisticiranije oružje tog tipa koje SAD i njegovi saveznici u NATO-u imaju.

"SAD i drugi partneri u programu F-35 složni su u odluci da suspendiraju Tursku i službeno je uklone iz programa", izjavila je podtajnica američkog ministarstva obrane za nabavku i održivost Ellen Lord.

Tursko ministarstvo vanjskih poslova izjavilo je da nije riječ o pravednom potezu te da bi mogao utjecati na odnose dviju zemalja.

Bijela kuća je objavila da "F-35 ne može postojati zajedno uz ruski raketni sustav koji će uvelike koristiti svoju priliku da uči o naprednosti NATO-ove vojne tehnologije".