Trump se oglasio nakon prijetnji Iranu koje su izazvale žestoke reakcije: 'Morat ćete...'

22.30 U kratkom telefonskom razgovoru za NBC News, Donald Trump odbio je iznijeti nove informacije o statusu aktualnih pregovora s Iranom, ali je oštro kritizirao poziv Irana mladima da se postroje kao ljudski štitovi oko elektrana. "Potpuno nezakonito", rekao je. "To im nije dopušteno", dodaje.

Govoreći o razlozima svoje jutarnje objave da će "čitava jedna civilizacija večeras umrijeti", koja je izazvala snažne reakcije diljem svijeta, kratko je poručio: "Morat ćete to sami shvatiti", prenosi 24sata.

'Ako situacija izmakne kontroli...'

17.00 Iran i Sjedinjene Države nastavljaju razmjenjivati poruke putem Pakistana, rekao je u utorak za Reuters visoki iranski izvor, ali Teheran neće pokazati fleksibilnost sve dok Washington bude zahtijevao njegovu "predaju pod pritiskom". Visoki iranski izvor, koji je želio ostati anoniman, rekao je da je Katar u ponedjeljak prenio poruku Teherana Sjedinjenim Državama i zemljama regije u kojoj se navodi da će, ako Washington napadne iranske elektrane, "cijela regija i Saudijska Arabija pasti u potpuni mrak uslijed iranskih uzvratnih udara".

Također je upozorio da će, "ako situacija izmakne kontroli, iranski saveznici zatvoriti i tjesnac Bab el-Mandeb". Iran je postavio uvjete za pregovore o trajnom miru sa Sjedinjenim Državama, rekao je ranije u utorak za Reuters visoki dužnosnik, a oni uključuju trenutačnu obustavu napada, jamstva da se neće ponoviti te ratnu odštetu. Dužnosnik je istaknuo kako Teheran odbija bilo kakav prekid vatre sa SAD-om koji bi bio privremenog karaktera.

Dodao je da bi trajni mirovni sporazum trebao omogućiti Iranu naplatu naknada za brodove koji prolaze kroz Hormuški tjesnac, a koje bi varirale ovisno o vrsti broda, njegovu teretu i trenutačnim uvjetima. Izjave dolaze dan nakon što je američki predsjednik Donald Trump zaprijetio da će "cijeli" Iran biti "uništen u jednoj noći" ako ne otvori Hormuški tjesnac do utorka u 20 sati po američkom vremenu. 

FOTO: AFP

Trump objavio strašnu prijetnju

14.00.  Američki predsjednik Donald Trump oglasio se na svojoj društvenoj mreži Truth Social i uputio prijetnju Iranu. "Cijela jedna civilizacija večeras će umrijeti i nikada se više neće vratiti. Ne želim da se to dogodi, ali vjerojatno hoće. Ipak, sada kada imamo potpunu i totalnu promjenu režima, u kojoj će prevladati drukčiji, pametniji i manje radikalizirani umovi, možda se može dogoditi nešto revolucionarno dobro – tko zna? Saznat ćemo večeras, u jednom od najvažnijih trenutaka u dugoj i složenoj povijesti svijeta.  47 godina iznude, korupcije i smrti napokon će završiti. Bog blagoslovio veliki narod Irana!", objavio je Trump.

13. 52.  Iran je u utorak izvijestio o bombardiranju željezničkog mosta nakon izraelskih prijetnji, nekoliko sati prije isteka roka koji je američki predsjednik Donald Trump postavio za napade na iransku infrastrukturu. Državna novinska agencija IRNA izvijestila je da je meta zračnog napada bio željeznički most u blizini grada Kašana, u središnjem dijelu zemlje. Poginulo je dvoje ljudi, a troje je ozlijeđeno. Razmjeri štete nisu još poznati. Pustinjski grad Kašan, popularno turističko odredište, nalazi se oko tri sata vožnje južno od glavnog grada Teherana.

Napad se dogodio nakon što je izraelska vojska u utorak upozorila stanovnike Irana da izbjegavaju putovanje vlakom i da se drže podalje od željezničke infrastrukture. Upozorenje, objavljeno na platformi X, trebalo bi ostati na snazi do 21 sat. Vlakovi u sjeveroistočnoj metropoli Mašhadu obustavili su promet iz sigurnosnih razloga. Kasnije su izraelske oružane snage izvijestile o opsežnim napadima na iransku infrastrukturu, ne navodeći točne ciljeve.

Trump je zaprijetio napadima na infrastrukturu, uključujući i objekte s civilnom namjenom, ako Iran ne ispuni njegov ultimatum o ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca, ključne rute za globalnu trgovinu naftom i plinom. Rok istječe tijekom noći, a dogovor nije na vidiku. Izrael i Sjedinjene Države pokrenuli su vojnu operaciju protiv Irana 28. veljače. Teheran odgovara raketnim napadima na Izrael i druge zemlje u regiji.

13.34.  Iranska agencija Mehr objavila  da je važan otok Harg pogođen u nekoliko napada. Riječ je o jednom od najosjetljivijih ciljeva u Iranu jer je Harg glavno iransko naftno izvozno čvorište.

FOTO: Hussein FALEH / AFP

12.12.  Iračka državna kompanija za trgovinu naftom SOMO obavijestila je naftne proizvođače da su svi utovarni terminali u funkciji i da može bez ograničenja utovarivati naftu prema ugovoru, nakon što je Teheran i službeno izuzeo Irak iz svih ograničenja za prolazak kroz Hormuški tjesnac. Iran je uvrstio Irak na popis "prijateljskih" zemalja čija plovila smiju prolaziti kroz tjesnac, uz Kinu, Rusiju, Indiju i Pakistan, prema izjavi iranskog ministra vanjskih poslova Abasa Arakčija za novinsku agenciju Tasnim. Nakon diplomatske koordinacije Teheran je na popis uvrstio i nekolicinu zemalja jugoistočne Azije, uključujući Maleziju, Tajland i Filipine, kazao je Arakči, izvijestio je Tehran Times u nedjelju navečer. Irak je pak i službeno izuzet od svih ograničenja prolaska kroz Hormuz, navodi iranski list.

Iran je zbog američko-izraelskih napada preuzeo kontrolu nad Hormuškim tjesnacem, zabranivši tranzit brodovima povezanim sa SAD-om, Izraelom i njihovim saveznicima.  Irački SOMO pozvao je nakon nedjeljne objave Teherana proizvođače da dostave raspored utovara nafte, izvijestio je Reuters, pozivajući se na dokument koji su njegovi novinari dobili na uvid. "U takvim uvjetima, kako bismo osigurali kontinuitet i stabilnost izvoza nafte, pozivamo vašu cijenjenu kompaniju da dostavi raspored utovara unutar 24 sata kako bismo mogli pravodobno obraditi Vaš program utovara, uključujući naziv plovila i ugovorene obujme isporuka, u potpunom skladu s ugovorenim uvjetima", citira Reuters SOMO‑v dokument izdan u nedjelju.

Svi terminali za utovar, uključujući naftni terminal u Basri (BOT) i povezana postrojenja, potpuno su funkcionalni i SOMO je potpuno spreman provesti sve ugovorene programe utovara bez ikakvih ograničenja, stoji u dokumentu. U iračkoj kompaniji nisu bili dostupni za komentar izvan radnog vremena, napominje Reuters. Irak zauzima drugo mjesto na ljestvici vodećih proizvođača u Organizaciji zemalja‑izvoznica nafte (OPEC) i do početka rata izvozio je 3,4 milijuna barela nafte dnevno. Prošli mjesec iračka proizvodnja potonula je na tek oko 800 tisuća barela dnevno i normalizacija izvoza trebala bi potaknuti njezin oporavak, napominje Reuters. Otvoreno je pitanje hoće li vlasnici brodova dozvoliti ulazak svojih tankera u Perzijski zaljev radi utovara nafte budući da SAD i Izrael i dalje ratuju protiv Irana, upozoravaju trgovci.

Irački bareli za Maleziju

Nakon što je Teheran službeno izuzeo Irak iz ograničenja tranzita, kroz Hormuz je blizu iranske obale prošao malezijski naftni tanker Ocean Thunder s oko milijun barela iračke teške nafte, izvijestio je Tehran Times u nedjelju. Malezijsko ministarstvo vanjskih poslova potvrdilo je da je nakon diplomatskih kontakata jedno od sedam plovila u malezijskom vlasništvu, usidrenih u Perzijskom zaljevu od početka rata sigurno prošlo kroz tjesnac, ne navodeći naziv broda, odredište ni vrstu tereta na brodu. Iranske vlasti dopustile su i prolazak turskog tankera koji iračku naftu također dostavlja u Maleziju, objavio je u ponedjeljak turski ministar prometa Abdulkadir Uraloğlu, prema izvješću njemačke novinske agencije dpa.

Od početka rata do ponedjeljka tjesnacem su prošla tri turska plovila, objavio je ministar, istaknuvši da su tranzitu prethodili intenzivni pregovori. Prolazak čeka još osam turskih plovila, napominje dpa. Prošli tjedan registriran je tranzit 53 plovila, najviše od početka rata, navodi pak Tehran Times. No, brojka je i dalje 90 posto ispod uobičajenih razina, dodaje list. Iranske vlasti višekratno su naglašavale da tjesnac nije zatvoren te da je tranzit, sukladno međunarodnom pravu, zabranjen samo "neprijateljskim" brodovima. Ograničenja se i dalje primjenjuju na plovila iz "neprijateljskih zemalja" i njihovih saveznika, ističe vlada u Teheranu.

FOTO: Kent Nishimura / AFP

10.10.  Trenutna naftna i plinska kriza izazvana blokadom Hormuškog tjesnaca "ozbiljnija je od onih iz 1973., 1979. i 2022. zajedno", rekao je Fatih Birol, čelnik Međunarodne agencije za energiju (IEA), za list Le Figaro. "Svijet nikada nije doživio poremećaj opskrbe energijom ovakvih razmjera", rekao je u intervjuu za francuski list objavljenom u utorak. Dodao je da će biti pogođene europske zemlje, kao i Japan, Australija i druge, ali da su najugroženije zemlje u razvoju koje će trpjeti zbog viših cijena nafte i plina, viših cijena hrane i općeg ubrzanja inflacije. Zemlje članice IEA-e prošli mjesec su se dogovorile da će osloboditi dio svojih strateških rezervi. Dio toga već je stavljen na tržište i proces se nastavlja, rekao je Birol. Kao reakcija na napade Izraela i SAD-a, Iran je gotovo u potpunosti blokirao promet u Hormuškom tjesnacu, kroz koji inače prolazi oko 20 posto svjetske nafte i plina, što je izazvalo nagli porast cijena energije.

FOTO:  JUSTIN TALLIS / POOL / AFP

09.35.  Ruski sateliti napravili su desetke detaljnih snimaka vojnih objekata i ključnih lokacija diljem Bliskog istoka kako bi pomogli Iranu u napadu na američke snage i druge ciljeve, prema procjeni ukrajinske obavještajne službe, piše agencija Reuters. Zaključci, u koje je Reuters imao uvid, također upućuju na to da ruski i iranski hakeri surađuju u kibernetičkom području. Oni predstavljaju dosad najdetaljniji prikaz načina na koji Rusija pruža tajnu podršku Iranu otkako su Izrael i SAD pokrenuli napad 28. veljače.

Ruski sateliti, navodi se u nedatiranoj procjeni, obavili su najmanje 24 snimanja područja u 11 bliskoistočnih zemalja od 21. do 31. ožujka, pokrivajući 46 "objekata", uključujući američke i druge vojne baze i lokacije, zračne luke i naftna polja. U roku od nekoliko dana nakon snimanja, vojne baze i sjedišta bili su meta iranskih balističkih projektila i dronova, navodi se u procjeni, u onome što je opisano kao jasan obrazac. Zapadni vojni izvor i zasebni regionalni sigurnosni izvor rekli su Reutersu da njihovi obavještajni podaci također ukazuju na intenzivnu rusku satelitsku aktivnost u regiji te da su snimke podijeljene s Iranom. Devet istraživanja obuhvatilo je dijelove Saudijske Arabije, uključujući pet iznad vojne baze "Kralj Halid" u blizini Hafar Al-Batina, u onome što se činilo kao pokušaj lociranja elemenata američkog sustava protuzračne obrane THAAD, navodi se u ukrajinskoj procjeni.

Područja Turske, Jordana, Kuvajta i Ujedinjenih Arapskih Emirata također su dva puta bila pod satelitskim nadzorom, dok su mjesta u Izraelu, Kataru, Iraku, Bahreinu i američkoj pomorskoj bazi Diego Garcia bila jednom, navodi se. Kao novi trend, dodaje se u procjeni, ruski sateliti aktivno nadziru Hormuški tjesnac, ključni plovni put za petinu globalnih tokova nafte i LNG-a gdje je Iran uveo de facto blokadu svim plovilima, osim "onih koja nisu neprijateljska".

FOTO: AFP

Stalni komunikacijski kanal

Reuters nije mogao neovisno potvrditi sadržaj ukrajinske procjene. Glasnogovornica Bijele kuće Olivia Wales izjavila je da nikakva vanjska podrška Iranu iz bilo koje zemlje ne utječe na operativni uspjeh Sjedinjenih Država. Iransko ministarstvo vanjskih poslova nije imalo komentara. Ministarstvo obrane Rusije, koja je napala Ukrajinu prije četiri godine, nije odgovorilo na zahtjev za komentar. Europski čelnici stavili su to pitanje pred američkog državnog tajnika Marca Rubia na sastanku G7 prošlog mjeseca. Dva diplomata rekla su da Rubio nije komentirao optužbe, premda je javno odbacio rusku pomoć Iranu kao beznačajnu. Ukrajinska procjena navodi da se razmjena satelitskih snimaka organizira putem stalnog komunikacijskog kanala koji koriste Rusija i Iran, a mogli bi je olakšati i ruski vojni špijuni stacionirani u Teheranu.

Regionalni sigurnosni izvor potvrdio je specifičan incident detaljno opisan u ukrajinskoj procjeni koju je prošli tjedan iznio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij. U tom incidentu, ruski satelit snimio je zračnu bazu Prince Sultan u Saudijskoj Arabiji nekoliko dana prije nego što je Iran napao objekt 27. ožujka, pogodivši sofisticirani američki zrakoplov E-3 Sentry AWACS, navodi se u procjeni. Ruski satelit preletio je preko istog mjesta 28. ožujka kako bi procijenio utjecaj napada, navodi se u procjeni.

Rusija i Iran produbili su vojne veze otkako je ruski predsjednik Vladimir Putin naredio potpunu invaziju na Ukrajinu u veljači 2022. Konkretno, Ukrajina i Zapad tvrde da je Iran Rusiji isporučio dronove dugog dometa Šahed, koji ih je zauzvrat koristio za bombardiranje Ukrajine, a istodobno je razvijao i vlastite, sofisticiranije varijante. Iran negira isporuku oružja korištenog protiv Ukrajine. Putin i iranski predsjednik Masud Pezeškian potom su u siječnju prošle godine potpisali Ugovor o sveobuhvatnom strateškom partnerstvu. Članak četiri Ugovora navodi da "radi jačanja nacionalne sigurnosti i suzbijanja zajedničkih prijetnji, obavještajne i sigurnosne službe ugovornih stranaka razmjenjuju informacije i iskustva".

Kibernetičke operacije

Ukrajinska obavještajna procjena i izvor za regionalnu sigurnost rekli su da Rusija, čini se, pruža pomoć Iranu u kibernetičkom području. Hakerske skupine pod kontrolom Irana pojačale su operacije od kraja veljače, ciljajući uglavnom tvrtke za ključnu infrastrukturu i telekomunikacije u Zaljevu, rekli su. Prema ukrajinskoj procjeni, ruske i iranske hakerske skupine komuniciraju putem Telegrama te napominje suradnju između ruskih skupina "Z-Pentest Alliance", "NoName057(16)" i "DDoSia Project" te iranskog "Handala Hacka". Primjerice, prošli mjesec navodi se da su skupine, uključujući Handala Hack, objavile upozorenje na Telegramu o napadima na informacijske i komunikacijske sustave izraelskih energetskih tvrtki.

Istodobno su ruske skupine objavile pristupne podatke za upravljačke sustave na objektima ključne infrastrukture u Izraelu, dodaje se. Iranske hakerske skupine također su koristile neke tehnike u operacijama koje su ukazivale na to da su ih dobili od ruskih hakera vojne obavještajne službe, navodi se. Na primjer, navodi se da su iranske hakerske skupine "Homeland Justice" (UAC-0074) i "Karmabelow80" koristile ProfitServer, ruskog VPS pružatelja usluga iz Čeljabinska, za registraciju domena.

08.05.  Iran i Izrael razmjenjivali su napade u utorak, a Teheran je odbio ponovno otvoriti Hormuški tjesnac i prihvatiti sporazum o prekidu vatre uoči roka koji je postavio američki predsjednik Donald Trump da pristane na njegove zahtjeve ili će biti "uništen", piše agencija Reuters. Iran je odbacio američki prijedlog kojemu je posredovao Pakistan za trenutni prekid vatre i ukidanje njegove učinkovite blokade tjesnaca, nakon čega bi uslijedili pregovori o širem mirovnom rješenju u roku od 15 do 20 dana, prema izvoru upoznatom s planom. Iranski odgovor sastojao se od 10 točaka, uključujući prekid sukoba u regiji, protokol za siguran prolaz kroz Hormuški tjesnac, ukidanje sankcija i obnovu, izvijestila je službena novinska agencija IRNA. U ponedjeljak je Trump rekao da se "cijela zemlja može uništiti u jednoj noći, a ta noć bi mogla biti sutra navečer". Zaprijetio je uništiti iranske elektrane i infrastrukturu ako Teheran odbije pristati prije roka. Bez dogovora, Trump je rekao da će "svaki most u Iranu biti sravnjen" do ponoći po istočnom vremenu (4 sata GMT) u srijedu i da će "svaka elektrana u Iranu bit će uništena, gorjet će, eksplodirati i nikada se više neće koristiti".

Borbe se nastavljaju

Rano u utorak, izraelska vojska izjavila je da je završila val zračnih napada usmjerenih na infrastrukturu iranske vlade u Teheranu i drugim područjima. Koristila je sustave protuzračne obrane kako bi presrela projektile lansirane iz Irana. Saudijska Arabija presrela je balističke projektile prema svojoj istočnoj regiji, a ostaci su pali u blizini energetskih postrojenja, priopćilo je ministarstvo obrane bez preciziranja tko je lansirao projektile. Saudijska Arabija je napadnuta stotinama iranskih projektila i dronova otkako su SAD i Izrael počeli rat protiv Irana 28. veljače, od kojih je većina presretnuta, rekle su vlasti. Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Bahrein u utorak su istodobno izdali upozorenja za javnu sigurnost.

Trump je odbacio pitanja o tome bi li uništavanje iranskih elektrana predstavljalo ratne zločine, rekavši da "uopće nije" zabrinut zbog te mogućnosti. "Nadam se da to neću morati učiniti", rekao je. Iranski izaslanik u Ujedinjenim narodima u ponedjeljak je rekao da je Trumpova prijetnja napadom "izravno poticanje na terorizam i pružanje jasnih dokaza o namjeri počinjenja ratnih zločina prema međunarodnom pravu". Iranski zamjenik ministra sporta Alireza Rahimi pozvao je u utorak umjetnike i sportaše da formiraju ljudske lance u elektranama diljem zemlje, a iransko vrhovno vojno zapovjedništvo reklo je da Trump "u zabludi". Sinagoga u središtu iranskoga glavnog grada teško je oštećena američko-izraelskim projektilom u utorak, prema poluslužbenoj novinskoj agenciji Mehr.

Ključni pritisak

Cijene nafte u utorak su se kretale oko 110 dolara po barelu dok se približava Trumpov rok i malo je vidljivih izgleda za ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca, ključne globalne tranzitne točke za naftu koja je potaknula zabrinutost zbog inflacije diljem svijeta. Iran je praktički zatvorio Hormuz, prolaz za oko petinu svjetske opskrbe naftom i prirodnim plinom, upotrijebivši ga kao snažan pregovarački adut kojeg se ne želi odreći. Cijena sirove nafte porasla je za 0,4 posto na 110,19 dolara po barelu, dok se cijena američke nafte West Texas Intermediate povećala za 0,8 posto na 113,31 dolar. Trump je na rubu političke krize jer se Iran pokazao težim protivnikom nego što je predvidio na početku sukoba, za koji je rekao da je cilj spriječiti zemlju u izgradnji nuklearnog oružja i razvoju projektila za njegovu isporuku.

S 13 poginulih američkih vojnika od početka sukoba, našao se na još opasnijem terenu kada je u petak srušen američki borbeni zrakoplov F-15E, a jedan od dvojice pilota ostao je zaglavljen duboko na iranskom teritoriju. Spasilačka misija američkih komandosa s ciljem izvlačenja časnika pomogla je u sprečavanju katastrofalne eskalacije političke krize za Trumpa. Tisuće ljudi ubijeno je diljem Bliskog istoka u ratu, uključujući 3546 u Iranu, izjavila je američka skupina za ljudska prava HRANA, i gotovo 1500 u Libanonu gdje je Izrael ciljao miliciju Hezbolaha koju podržava Iran.

FOTO: Jung Yeon-je / AFP

04.42.  Vijeće sigurnosti UN‐a trebalo bi u utorak glasovati o rezoluciji kojom bi se zaštitila komercijalna plovidba u Hormuškom tjesnacu, ali u znatno ublaženom obliku nakon što se Kina, koja ima pravo veta, usprotivila odobravanju uporabe sile, rekli su diplomati. Cijene nafte porasle su otkako su SAD i Izrael krajem veljače napali Iran, što je izazvalo sukob koji traje više od pet tjedana i u kojem je Teheran uglavnom zatvorio tjesnac, ključnu energetsku arteriju. Nastojanja Bahreina, koji trenutačno predsjeda 15‐članim Vijećem, da osigura usvajanje rezolucije uključivala su više nacrta kojima se nastojalo prevladati protivljenje Kine, Rusije i drugih. Najnovija verzija, u koju je Reuters imao uvid, izostavlja svako izričito odobrenje uporabe sile.

Umjesto toga, tekst "snažno potiče države zainteresirane za korištenje komercijalnih pomorskih ruta u Hormuškom tjesnacu da koordiniraju napore, obrambene prirode i razmjerne okolnostima, kako bi pridonijele osiguravanju sigurnosti i zaštite plovidbe kroz tjesnac". Navodi se da bi takvi doprinosi mogli uključivati "pratnju trgovačkih i komercijalnih brodova", a tekst također podržava napore "da se odvrate pokušaji zatvaranja, ometanja ili zadiranja u međunarodnu plovidbu kroz Hormuški tjesnac". Diplomati su rekli da ublažena verzija ima veće izglede za prolazak, ali i dalje nije jasno hoće li uspjeti. Za usvajanje je potrebno najmanje devet glasova za i bez veta pet stalnih članica - Velike Britanije, Kine, Francuske, Rusije i SAD‐a. Bahrein, koji u svojim nastojanjima ima potporu drugih arapskih država Zaljeva i Washingtona, prošlog je četvrtka objavio nacrt kojim bi se odobrila "sva potrebna obrambena sredstva" za zaštitu komercijalne plovidbe, ali je glasovanje o tome odgođeno u petak i subotu.

Bahrein je ranije već uklonio izričitu referencu na obvezujuću provedbu. Prošlog četvrtka Kina se usprotivila rezoluciji koja bi odobrila uporabu sile, rekavši da bi to značilo "legitimiziranje nezakonite i neselektivne upotrebe sile, što bi neizbježno dovelo do daljnje eskalacije i ozbiljnih posljedica". Iran je u ponedjeljak poručio da želi trajan kraj rata i odupro se pritisku da se ponovno otvori tjesnac, dok je američki predsjednik Donald Trump upozorio da bi zemlja mogla biti "uništena" ako ne ispuni njegov rok do utorka navečer za postizanje dogovora. Kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi rekao je u nedjelju, nakon razgovora sa svojim ruskim kolegom, da je Kina spremna nastaviti suradnju s Rusijom u Vijeću sigurnosti i ulagati napore u smirivanje situacije na Bliskom istoku. Wang je rekao da je temeljni način rješavanja pitanja tjesnaca što skorije postizanje prekida vatre. Kina je najveći svjetski kupac nafte koja prolazi kroz Hormuški tjesnac.

02.24.  Rat na Bliskom istoku dovest će do više inflacije i sporijeg globalnog rasta, izjavila je u ponedjeljak čelnica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kristalina Georgieva za Reuters uoči planirane objave prognoze za svjetsko gospodarstvo. Rat je izazvao najveći poremećaj u globalnoj opskrbi energijom ikada nakon što je iranska blokada Hormuškog tjesnaca, ključnog za transport petine svjetske nafte i plina, zaustavila milijune barela naftne proizvodnje. Čak i ako se sukob brzo riješi, MMF će smanjiti svoju prognozu gospodarskog rasta i povisiti izglede za inflaciju, rekla je izvršna direktorica MMF‐a Kristalina Georgieva.

Očekuje se da će rat dominirati raspravama među financijskim dužnosnicima iz cijelog svijeta na proljetnim sastancima MMF‐a i Svjetske banke u Washingtonu idućeg tjedna. Fond bi 14. travnja trebao objaviti niz scenarija, a krajem ožujka već je signalizirao moguće snižavanje prognoza, navodeći asimetrični šok rata i strože financijske uvjete. Georgieva je rekla da je MMF bez rata očekivao malo poboljšanje svoje projekcije globalnog rasta od 3,3 posto u 2026. i 3,2 posto u 2027., dok se gospodarstva nastavljaju oporavljati od pandemije. "Umjesto toga, svi putevi sada vode prema višim cijenama i sporijem rastu. Nalazimo se u svijetu povišene neizvjesnosti", rekla je Georgieva, navodeći geopolitičke napetosti, tehnološki napredak, klimatske šokove i demografske promjene.

To znači da nakon što se oporavimo od ovog šoka, dodala je, moramo držati oči otvorene za sljedeći. Georgieva je također navela da je rat smanjio globalnu opskrbu naftom za 13 posto, a učinak se prelijeva na isporuke nafte i plina te na povezane lance opskrbe poput helija i gnojiva. Čak će i brz završetak neprijateljstava i brz oporavak rezultirati "relativno malim" snižavanjem prognoze rasta i povećanjem prognoze inflacije, dodala je, a ako se rat oduži, učinak na inflaciju i rast bit će veći.

FOTO: HINA/ Baldo MARUNČIĆ

Siromašne zemlje bit će najteže pogođene

Siromašne, ranjive zemlje bez energetskih rezervi bit će najteže pogođene, dodala je Georgieva, napominjući da mnoge zemlje imaju vrlo malo ili nimalo fiskalnog prostora da pomognu svom stanovništvu da izdrži poskupljenja uzrokovana ratom, što zauzvrat povećava rizik od društvenih nemira. Georgieva je navela kako su neke zemlje već zatražile financijsku pomoć, ali ih nije imenovala. Rekla je da bi MMF mogao proširiti neke postojeće programe kreditiranja kako bi zadovoljio potrebe zemalja, a čak 85 posto članica MMF‐a su uvoznici energije. Široke energetske subvencije nisu rješenje, dodala je, pozivajući kreatore politika da izbjegavaju državne isplate koje bi mogle dodatno potaknuti inflacijske pritiske.

Trump održao presicu i zaprijetio zbog curenja podataka: 'Završit će u zatvoru'

Učinak je asimetričan, najteže pogađa zemlje uvoznice energije, ali čak i izvoznici energije poput Katara osjećaju posljedice iranskih napada na njihove proizvodne pogone. Katar zbog štete očekuje da će mu trebati tri do pet godina da obnovi 17 posto svoje proizvodnje prirodnog plina, istaknula je Georgieva, dok je Međunarodna agencija za energiju izvijestila da su 72 energetska postrojenja oštećena u ratu, od kojih je trećina pretrpjela značajnu štetu. "Čak i ako bi rat prestao danas, i dalje bi postojao negativan učinak na ostatak svijeta", upozorila je. Između ostalog, Svjetski program za hranu (WFP) rekao je sredinom ožujka da će milijuni ljudi biti suočeni s akutnom glađu ako se rat nastavi do lipnja. Georgieva je rekla da MMF zasad ne vidi prehrambenu krizu, ali i da bi do nje bi moglo doći ako će isporuka gnojiva biti poremećena.