Trump će i sljedeće dvije godine svoga mandata ostati snažan predsjednik, ali sada ipak pod dvostrukom kontrolom

Naime, demokrati su nakon osam godina ipak uspjeli postati većina u Zastupničkom domu; osvojili su 222 mandata, republikanci 199, a još je 14 mandata neizvjesno. Na taj su način dobili šansu usprotiviti se mnogim kontroverznim zakonskim inicijativama Trumpa, ali i veću kontrolu nad njegovom administracijom.  

Doduše, Trump slavodobitno poručuje kako je on pobjednik koji je zadržao Senat, no gubitak donjeg doma Kongresa ipak je veliki udarac za njega, s obzirom da su sada, prvi puta nakon dvije godine vladavine, Amerikanci dobili priliku izjasniti se o politici koju vodi njihov predsjednik.

Vrijeme ''washingtonske kučke''

"Zahvaljujući vama, sutra će biti novi dan za Ameriku", kazala je čelnica demokrata u Zastupničkom domu Nancy Pelosi. "Demokratski Zastupnički dom radit će na rješenjima koja će nas zbližiti. Imamo previše podjela. Odgovorni smo pronaći zajednički jezik tamo gdje možemo. Gdje ne možemo, nećemo odstupiti i čvrsto ćemo braniti naša stajališta", poručila je Pelosi, koju republikanci nazivaju ''washingtonskom vješticom'' i ''washingtonskom kučkom''.

U Senatu republikanci trenutačno imaju 51 mandat, demokrati 45, a za još četiri mjesta broje se glasovi. 

Republikanci su do sada u potpunosti kontrolirali Kongres; u Senatu su imali tijesnu većinu (51 senator prema 49 demokratskih), a moguće je da će čak i povećati za mjesto ili dva.

Zastupnički dom, u kojem su u dosadašnjem sazivu imali komotnu većinu (236-193), republikanci su izgubili kao što se i očekivalo. Procjene su da će demokrati imati 229 mjesta, a republikanci 206 u Zastupničkom domu.

Na izborima koji se uvijek održavaju sredinom mandata aktualnog predsjednika, bira se 435 članova Zastupničkog doma, 35 od 100 članova Senata i 36 od 50 državnih guvernera, ali i brojni državni i lokalni dužnosnici.

I ovoga puta Amerikanci su u velikom broju izašli na izbore za Kongres, jer se oni smatraju, na neki način, referendumom o predsjedniku. I do sada je vladalo gotovo pravilo kako trenutačni predsjednik na sredini mandata gotovo nikada ne može izbjeći protestno glasovanje i poraz.

Važno je također naglasiti da se ovi izbori smatraju i početkom Trumpove predizborne kampanje za 2020. godinu.

Midterm elections

''Međuizbori, izbori na polovini mandata (midterm elections) u SAD pokazali su kako je snažan i vitalan američki ustavni model, Ustav iz 1787. godine, najstariji demokratski ustavni model na svijetu. Naime, temeljna vrijednost koju su 'Očevi utemeljitelji' američke federacije htjeli ostvariti, bila je stvoriti takav sustav u kome će vlast biti istovremeno snažna i sposobna obavljati povjerene joj poslove, ali i kontrolirana i ograničena. Zato je i uspostavljen relativno složen sustav mandata, u kojemu se Predsjednika, kao individualnog nositelja izvršne vlasti bira na četiri godine, a zastupnike u dvodomnom Kongresu na mandate koji traju različito vrijeme: članove donjeg Predstavničkog doma bira se na kratak dvogodišnji mandat, a članove Senata na relativno dug šestogodišnji, s time da svake dvije godine trećini članova Senata istječe mandat'', objašnjava nam dobro upućeni ekspert za međunarodne odnose, koji je želio ostati anoniman.

Međuizbori su test za svaku predsjedničku administraciju i vrlo je zanimljivo promatrati kako neke administracije koje su započele kao ''manjinske'', dakle, s alternativnom većinom u Kongresu, ponekad nakon međuizbora stvaraju većinu, a kako neke druge, koje su startale s većinom u predstavničkom tijelu, tijekom dvije godine mandata gube potporu i ostaju bez te većine. Rezultati međuizbora uvijek su svojevrsno izjašnjavanje javnosti o rezultatima prve polovine mandata izvršne vlasti.

No zašto su ovi međuizbori pokazali vitalnost Ustava i visoku političku kulturu američkog političkog naroda?

Iz razloga zbog kojih su birači točno razumjeli intenciju Ustava i izvršnoj vlasti, osnažujući njenu većinu u Senatu, osigurali snagu da u nastavku mandata provodi svoje javne politike, ali su istovremeno, dajući većinu u Predstavničkom domu Demokratima, ojačali kontrolu nad tom izvršnom vlašću.

Trump se borio kao lav

Važno je naglasiti i kako su ovi izbori ojačali američki model stranačkog sustava. Predsjednik Trump je izbore dobio retorikom o distanciranju prema Washingtonskim elitama, kojima sam nije pripadao, a njegova protivnica Hillary Clinton bila je karakteristični pripadnik tih elita. Svoj mandat počeo je najavom sukoba i s demokratskim i republikanskim lobijima, pa je zato povremeno ostajao bez većine, unatoč tome što su republikanci imali većinu u oba doma Kongresa.

Na ovim međuizborima predsjednik Trump se sam snažno angažirao, ali na njima nije pobijedio, kao što to nastoji tvrditi, kao što nije pobijedio niti njegov prethodnik, bivši predsjednik Obama, koji se snažno angažirao u demokratskoj kampanji.

Istina je sljedeća: pobijedili su ustavna tradicija i demokratska politička kultura američkog naroda.

Stoga, možemo već nakon prvih rezultata zaključiti kako će Trump u preostale dvije godine svog prvog mandata ostati snažan predsjednik, ali pod dvostrukom kontrolom. Sada više nema retorike o borbi protiv stranačkih lobija u Washingtonu i mehanizmi Republikanske stranke, koliko god oni bili rudimentarni u odnosu na mehanizme europskih stranaka, utjecat će na Trumpove politike, a članovi Demokratske stranke dobit će moć kontrole u odnosu na administraciju.