Treba li Hrvatska vojska ipak ići u Ukrajinu: Hoćemo li se pridružiti Britancima i Šveđanima?

Britanski premijer Keir Starmer rekao je kako je spreman poslati vojnike u Ukrajinu ako se to pokaže potrebnim za osiguranje sigurnosti Velike Britanije i Europe. Ujedinjeno Kraljevstvo igra vodeću ulogu u potpori Kijevu u ratu protiv Rusije, što "također znači da smo spremni i voljni pridonijeti sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu slanjem vlastitih trupa na teren ako je potrebno", istaknuo je Starmer za Daily Telegraph. Nadalje, Švedska ne odbacuje mogućnost slanja vojske u Ukrajinu u sklopu snaga za održavanje mira nakon rata, prenosi švedski državni radio u ponedjeljak izjavu ministrice vanjskih poslova.

Šefica švedske diplomacije Maria Malmer Stenergard to je rekla nakon što je britanski premijer Starmer objavio da je spreman poslati britanske snage u Ukrajinu radi održavanja mira, pokušavajući time pokazati Sjedinjenim Državama da europske zemlje moraju imati ulogu u razgovorima o završetku rata, piše Reuters. "Prvo moramo ispregovarati pravedan i održiv mir koji poštuje međunarodno pravo i Ukrajinu te prije svega osigurava da se Rusija jednostavno ne povuče, ponovno se osnaži i za samo nekoliko godina napadne Ukrajinu ili neku drugu zemlju", rekla je Stenergard.

Njihove izjave uslijedile su nakon dopisa Donalda Trumpa čelnicima europskih država u kojima ih jasno traži da se izjasne oko mogućeg slanja vojnika i zahtjeva prema SAD-u što im od obrambenih sredstava još treba za održavanje mira u Europi i zaustavljanje ruske agresije jer američki vojnici neće ići na tlo Ukrajine.

No, hoće li i hrvatski vojnici biti među europskim mirovnim snagama koje bi eventualno bile poslane u Ukrajinu da nadziru liniju razgraničenja i hoće li i Hrvatska masovno povećati svoju vojnu pomoć Ukrajini? Pitanje je Plenkoviću postavila glavna urednica tjednika Economist Zanny Minton Beddoes. Plenković nije izravno odgovorio na postavljeno pitanje. Rekao je da smo vrlo daleko od toga da se raspravlja o slanju vojnika u Ukrajinu.

FOTO: HINA/Screenshot Youtube/Victor Pinchuk Foundation

'Ukrajina se herojski bori...'

"Oni dolaze samo kad su stvoreni uvjeti za takvo što. Ne mislim da smo u ovoj fazi došli do toga", kazao je. Ono što je po njemu sada najvažnije jest to da se u pragmatičnom pristupu, kakav ima američki predsjednik Donald Trump s ciljem zaustavljanja ubijanja, ne izgubi "principijelan pristup", a to je da se ne nagradi agresor, ne izda žrtva agresije i ne uruše principi međunarodnog poretka. Plenković je naglašavao da govori kao premijer države koja se obranila kao žrtva agresije, piše Večernji list.

"Hrvatska je trebala izgubiti rat 1990-ih. Pobijedili smo protiv svih izgleda. Pod sankcijama, pod embargom, nitko nam nije dao nikakvo oružje, osim onog što je prokrijumčareno. Ukrajina se herojski bori, pokazuje nevjerojatnu otpornost i inspiraciju u smislu žudnje za slobodom. Mislim da to treba poštovati. Kakav god bio ishod pregovora, a nadam se da će EU imati mjesto za stolom, on mora sadržavati pravedan i principijelan mir. Sve manje od toga bila bi grozna poruka za buduće ekspanzionističke politike, buduće agresije, buduću nestabilnost. Ne samo Europe nego i svijeta", rekao je hrvatski premijer. 

Europski premijer iznenadio izjavom: 'Spreman sam poslati vojnike u Ukrajinu'

Inače, glavni protivnik slanja hrvatskih vojnika u Ukrajinu je predsjednik Zoran Milanović, a još uvijek je nejasno kakve bi eventualno ovlasti imale mirovne snage i bi li, kao nekad na području bivše Jugoslavije (UNPROFOR), djelovale pod okriljem UN-a ili ne. Isto tako, prije početka te mirovne misije morat će biti jasno definirane procedure i postupci u slučaju napada na pripadnike mirovnih snaga. Hoće li se tada aktivirati čl. 5 NATO-a o zajedničkoj obrani? I znači li to tada početak Trećeg svjetskog rata?