Tonči Tadić podsjetio na primopredaju koja se zaboravlja: Prije 28 godina odigran je ključni potez

"Dana 5. prosinca 1994. godine čelnici Ukrajine, Sjedinjenih Država, Ujedinjenog Kraljevstva i Ruske Federacije, Leonid Kučma, Bill Clinton, John Major i Boris Jelcin su se sastali u Budimpešti, kako bi obećali sigurnosna jamstva Ukrajini u vezi s njezinim pristupanjem Ugovoru o neširenju nuklearnog oružja (NPT) kao država bez nuklearnog oružja", započeo je Tadić svoju objavu.

Dodao je kako su potpisivanjem Budimpeštanskog Memoranduma okončani naporni pregovori koji su rezultirali pristankom Ukrajine da se odrekne trećeg najvećeg nuklearnog arsenala u svijetu, koji je ta zemlja naslijedila od raspadnutog Sovjetskog Saveza te prebaci sve svoje nuklearne bojeve glave Rusiji. 

"Ukrajina je do tada držala jednu trećinu sovjetskog nuklearnog arsenala kao i značajna sredstva za njegov dizajn i proizvodnju. Nakon raspada SSSR na teritoriju Ukrajine ostalo je 130 interkontinentalnih balističkih projektila (ICBM) UR-100N/RS-18 s po šest bojevih glava, 46 ICBM RT-23 Molodets s po deset bojevih glava, kao i 33 teška bombardera, s ukupno oko 1700 nuklearnih bojevih glava", napisao je.

Pod pritiskom SAD-a

Usporedbe radi, dodao je kako Rusija danas ima 5889 nuklearnih bojevih glava dok Sjedinjene Američke Države imaju 5224 glave. Većina je konzervirana, dok ih u Rusiji aktivnih svega 1710, a u SAD 1670. Od ostalih članica Vijeća Sigurnosti UN Kina ima svega 410, Francuska 290, a UK 225 nuklearnih bojevih glava", kazao je.

Naglasio je kako se Leonid Kučma dvoumio se oko potpisivanja Memoranduma s ovakvim odredbama znajući da je nuklearno oružje jamstvo neovisnosti Ukrajine. "No, pristao je nakon velikog pritiska Billa Clintona koji je najavio 'jako pogoršanje odnosa SAD i Ukrajine' ako Kučma odbije potpisati Memorandum. Potpisnici Budimpeštanskog Memoranduma obvezali su se poštivati teritorijalnu cjelovitost Ukrajine i nepovredivost njezinih granica te suzdržati se od uporabe ili prijetnje vojnom silom", dodao je.

Upoznajte Ukrajinku Victoriju, prvu AI glasnogovornicu na svijetu: Uzor su našli u 'Braku na prvu'

Podsjetio je kako Ukrajina traži poštivanje sigurnosnih jamstava danih Ukrajini ovim Memorandumom. "Sva jamstva su postala besmislena ruskom aneksijom Krima 2014., ruskom prikrivenom agresijom u Donbasu 2014., te ruskom invazijom na Ukrajinu 2022., a još više slabim odgovorom SAD i UK na nju", kazao je. Za kraj je rekao kako se svi trebaju sjetiti da Vladimir Putin prijeti nuklearnim oružjem koje je Ukrajina predala Rusiji pod prijetnjom sankcija od strane SAD.