Predsjednik Srbije
Tomislav Nikolić: NATO nas je bombardirao 1999. bez ikakvog razloga
"Prije 16 godina Srbija je počela put ka članstvu u EU, živimo u jedinstvu i s Istokom i sa Zapadom – želimo postati članicom Unije i u tom smislu može se reći da surađujemo više sa Zapadom", rekao je Nikolić u intervjuu za Al Jazeeru na engleskom, čije izvatke u nedjelju prenosi Radio-televizija Srbije (RTS).
Nikolić objašnjava da Srbija ima veliko prijateljstvo i s Istokom - bliske odnose, povijesne, religiozne, jezične veze sa Ruskom Federacijom, a na pitanje zašto, paralelno s članstvom u EU-u, Srbija ne želi u NATO, srbijanski šef države objašnjava kako je to posve druga priča.
"Bili smo napadnuti i bombardirani od NATO-a 1999. godine bez razloga. To je imalo ogromne posljedice, ne samo na našu ekonomiju, već i na stajalište naših građana prema NATO-u. Uvjeren sam da govorim u ime većine građana kada kažem da Srbija nikada neće biti u NATO-u", poručio je Nikolić.
Srbijanski šef države svoja stajališta o NATO-u objašnjava i tvrdnjom da Srbija više nikad nema namjeru ratovati.
"Ako je NATO obrambeni savez, ne trebamo biti članica NATO-a jer Srbiju nitko neće napasti. Okruženi smo članicama NATO-a i nemamo namjeru ikada više ratovati", rekao je predsjednik Srbije, podsjetivši da je Srbija samo tijekom ove godine održala skoro 100 vojnih vježbi s NATO-om, a samo dvije s Rusijom.
Nikolić je rekao kako sebe ne može niti zamisliti kao predsjednika države koja bi se u prikrivenom sukobu svrstala na bilo koju stranu.
"To je bila moja politika na izborima na kojima sam izabran i to će biti moja politika ako se ponovno kandidiram", naglasio je Nikolić, koji još nije službeno istaknuo kandidaturu za predsjedničke izbore u Srbiji u svibnju 2017. godine.
On je, u kontekstu međunarodnih odnosa, ukazao i na različite odnose Rusije i EU-a prema Krimu i Kosovu.
"Problem koji Srbija ima s Kosovom, Ukrajina ima s Krimom - u pogledu Kosova, EU prihvaća njegovu neovisnost, Rusija ne. Kada je riječ o Krimu, Rusija ga prihvaća, a EU je protiv toga", istaknuo je Nikolić.
Komentirajući dijalog o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine, kao jednom od ključnih preduvjeta u eurointegracijskom procesu, Nikolić je podsjetio da je dijalog započeo kad je on postao šef države "jer Srbija želi mir, sigurnost i da narod dolje (na Kosovu) živi bolje", ali je ustvrdio kako Bruxelles i Priština "to koriste za promoviranje i učvršćivanje neovisnosti Kosova".
"Mnoge ingerencije koje država Srbija ima mi smo prenijeli na Prištinu, ali oni su istaknuli četiri nova uvjeta, a jedan od njih je granica. Mi to nećemo moći ispuniti", poručio je predsjednik Srbije, uz ocjenu da je Srbija bila najbolji partner u tim trojnim razgovorima.
Komentirajući izbjegličku i migrantsku krizu Nikolić je podsjetio na pohvale koje je Srbija dobila od EU-a, te ponovio ranije poruke državnog vrha da "Srbija ne može postati lijevak kroz koji migranti ulaze, ali ne odlaze dalje".
"Ovo bi moglo prouzročiti veliku nevolju. Izbjeglice ne vide u Srbiji krajnju destinaciju, a u razgovorima s Bruxellesom rekli smo da možemo primiti do 6.000 izbjeglica dok za njih ne bude pronađeno neko rješenje", rekao je Nikolić u intervjuu za TV Al Jazeera čije izvatke prenosi Radio-televizija Srbije.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.