Tko je Abdul Ghani Baradar? Najveći pobjednik rata oslobođen iz pakistanskog zatvora na zahtjev SAD-a

Haibatullah Akhundzada smatra se sveopćim vođom talibana, no Abdul Ghani Baradar politički je ideolog i najpoznatije lice široj javnosti.

On je mozak talibanskog pokreta, vojni strateg i ideolog. Baradar je u televizijskoj izjavi o padu Kabula rekao da je pravi test talibana tek počeo te da moraju služiti naciji.

Moćni strateg potaknut vjerskom žestinom

Baradar je rođen u provinciji Uruzgan 1968. godine, a borio se u afganistanskim mudžahedinima protiv Sovjeta 1980-ih. Nakon što su Rusi istjerani 1989. i kada je zemlja zapala u građanski rat između suparničkih vojskovođa, Baradar je u Kandaharu postavio medresu sa svojim bivšim zapovjednikom i šogorom Mula Mohammadom Omarom, koji je vrhovni vođa talibana. Zajedno su osnovali talibane, pokret koji su predvodili mladi islamski učenjaci posvećeni vjerskom pročišćenju zemlje i stvaranju emirata.

Potaknuti vjerskom žestinom, široko rasprostranjenom mržnjom prema vojskovođama i značajnom podrškom pakistanske agencije Inter-Services Intelligence (ISI), talibani su 1996. godine došli na vlast nakon niza zapanjujućih osvajanja provincijskih prijestolnica koje su iznenadile svijet. Baradar, zamjenik Mula Mohammada Omara za kojeg se vjerovalo da je vrlo učinkovit strateg, bio je ključna karika tih pobjeda.

Baradar je imao niz vojnih i administrativnih uloga u petogodišnjem talibanskom režimu, a do trenutka kad su ga SAD i njihovi afganistanski saveznici svrgnuli, bio je zamjenik ministra obrane. Tijekom 20-godišnjeg talibanskog izgnanstva, Baradar je imao reputaciju moćnog vojnog stratega.

Mullah Baradar to Taliban: “we have reached a victory that wasn’t expected…we should show humility in front of Allah…now it’s time of test — now it’s about how we serve and secure our people, and ensure their future/good life to best of ability”

pic.twitter.com/EP6R8B5dot

— Mujib Mashal (@MujMash) August 15, 2021

Administracija bivšeg američkog predsjednika Baracka Obame, međutim, više se bojala njegove vojne ekspertize nego što je vjerovala u njegove, navodno, politički umjerenije stavove. Američka obavještajna agencija, odnosno CIA  2010. ušla mu je u trag do Karachija, a u veljači te godine uvjerila je ISI da ga uhiti.

Potreban SAD-u

Međutim, 2018. stav Washingtona se promijenio. SAD se pokušao povući iz Afganistana i bio im je potreban posrednik za mirne tranzicije. Afganistanski izaslanik tadašnjeg američkog predsjednika Donalda Trumpa, Zalmay Khalilzad, zatražio je od Pakistanaca da oslobode Baradara kako bi mogao voditi pregovore u Kataru, na temelju uvjerenja da će se zadovoljiti dogovorom o podjeli vlasti. "Nikada nisam vidio bilo kakvu stvarnu potkrepu te točke, ali samo je preuzeo neku vrstu mitske ideje", rekao je bivši dužnosnik.

Baradar je u veljači 2020. godine potpisao sporazum s SAD-om u Dohi, što je Trumpova administracija pozdravila kao korak prema miru, ali koje se sada čini samo kao otvoren put za potpunu pobjedu talibana.

Nakon sporazuma SAD-a i talibana da se međusobno ne bore, trebali su uslijediti pregovori o podjeli vlasti između talibana i kabulske vlade predsjednika Ashrafa Ghanija. Ti su razgovori malo napredovali, a zatim je došlo do posrtanja. Baradar i talibani strpljivo i samouvjereno dočekali su svoju pobjedu.

Zanimljivo je i kako se Baradar, kao nositelj talibanske diplomacije, često naziva umjerenim radikalom, no njegova obećanja unatoč tome ne ulijevaju veliku nadu brojni Afganistancima.

Kako će se odnositi prema žena, aktivistima, brojnim građanima koji su živjeli uz osoblje NATO-a godinama i kako će izgledati njihova provedba šerijatskog zakona za mnoge će ovisiti baš o njemu. A ti će čini se, samo vrijeme pokazati.