Teheran poručio kako će prkositi najoštrijim američkim sankcijama dosad; žele intervenciju UN-a

Washington je odlučio vratiti sankcije, koje su bile povučene nakon sklapanja međunarodnog nuklearnog sporazuma 2015. s Iranom, uz objašnjenje da administracija predsjednika Donalda Trumpa nastoji suzbiti iranski nuklearni program i program balističkih projektila te umanjiti utjecaj Irana na Bliskom istoku.

SAD je u ponedjeljak sankcionirao više od 700 iranskih entiteta i imovine pošto je potpuno obnovio sankcije ukinute nakon što je službeni Teheran 2015. potpisao sa šest svjetskih sila međunarodni nuklearni sporazum.

Ujedinjeni narodi morali bi SAD pozvati na odgovornost zbog uvođenja sankcija iranskom naftnom i financijskom sektoru protivno rezoluciji UN-a , napisao je veleposlanik Islamske Republike u pismu glavnome tajniku Antoniju Guterresu.

"Neodgovorno ponašanje Sjedinjenih Država zahtijeva kolektivan odgovor međunarodne zajednice kako bi se očuvala vladavina prava, spriječilo omalovažavanje diplomacije i zaštitio multilaterizam", napisao je iranski veleposlanik pri UN-u Gholamali Khoshreoo i ocijenio "Sjedinjene Države za to moraju odgovarati pred UN-om.

Bolton najavio nove sankcije

Sankcijama će biti pogođeno 50 iranskih banaka i podružnica, više od 200 osoba i plovila u sektoru brodogradnje te nacionalni zračni prijevoznik Iran Air s više od 65 zrakoplova.

"Financijskim pritiskom na Iran bez presedana, iranskom bi režimu trebalo biti jasno da će se suočiti s rastućom financijskom izolacijom i gospodarskim stagniranjem sve dok iz temelja ne promijene svoje destabilizirajuće ponašanje", priopćio je američki ministar financija Steven Mnuchin.

Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost John Bolton je najavio da to nije kraj sankcijama i da će ih biti još.

"Donijet ćemo nove sankcije osim ovih. Nećemo se samo zadovoljiti sadašnjom razinom sankcija koje su postojale pod bivšim predsjednikom Barakom Obamom 2015." , rekao je Bolton u intervju za Fox Business Network i poručio bez drugih pojedinosti "Nove dolaze".

Zarif: Sankcije ne izoliraju Iran, nego SAD

Nekoliko sati ranije u ponedjeljak iranski ministar vanjskih poslova Mohamed Javad Zarif nove sankcije iranskom naftnom, brodarskom i bankarskom sektoru nazvao je "maltretiranjem" i dodao da će se sankcije Americi obiti o glavu jer će postati sve izoliranija, aludirajući na ostale svjetske sile koje se protive potezu Washingtona, uključujući EU i Kinu.

"Maltretiranje će im se obiti o glavu. SAD, a ne Iran, izoliran je", napisao je ministar na Twitteru.

Američki državni tajnik Mike Pompeo je nove kaznene mjere koje su danas stupile na snagu nazvao "najoštrijim sankcijama koje su dosad nametnute Iranu".

Švicarska u međuvremenu razgovara sa SAD-om i Iranom o otvaranju humanitarnog platnog kanala kojim bi se omogućilo da Teheranu neometano stižu hrana i lijekovi.

Američke sankcije ne priječe trgovinu humanitarnim dobrima, poput hrane i farmaceutskih proizvoda, ali mjere kojima su obuhvaćene banke i trgovina mogle bi pridonijeti poskupljenju spomenutih proizvoda.

EU protiv sankcija

O sankcijama se oglasila i britanska premijerka Theresa May koja je kazala da njezina zemlja "i dalje vjeruje da je svijet sigurnije mjesto s iranskim nuklearnim sporazumom i sve dok Iran ispunjava odredbe sporazuma mi ćemo ga podržavati".

Iranski predsjednik Hasan Rohani je poručio da će njegova zemlja, uz izuzeća uvedena na neke zemlje glede kupovine iranske nafte, nastaviti prodavati svoju naftu i tako stati na kraj sankcijama.

Kako bi iranski nuklearni sporazum preživio, ostale strane u tom sporazumu pokušavaju održati trgovinu s Iranom, usprkos skepticizmu da će to biti moguće.

Trump ocjenjuje da njegov "maksimalni pritisak" na Iran djeluje.

"Iran je puno drugačija zemlja nego što je bila kada sam preuzeo dužnost predsjednika. Htjeli su preuzeti cijeli Bliski istok. Sada samo žele preživjeti", kazao je Trump.

Iran pogođen, a ostali naftni divovi povećavaju proizvodnju

Cijene nafte su u ponedjeljak pale na međunarodnim tržištima koja su se mjesecima pripremala za uvođenje sankcija te su najveći svjetski proizvođači nafte povećali proizvodnju.

Washington je uveo izuzeća za osam zemalja - Kinu, Indiju, Grčku, Italiju, Japan, Tursku i Južnu Koreju - i njima je dozvoljeno da nastave kupovati iransku naftu, no SAD u konačnici želi potpuno obustaviti iranski izvoz nafte.

Za sada je više od 20 zemalja prestalo uvoziti iransku naftu, čime je kupovina srezana za više od milijun barela dnevno. No, ostali naftni divovi povećavaju proizvodnju te je zajednička proizvodnja Rusije, SAD-a i Saudijske Arabije u listopadu prvi puta premašila 33 milijuna barela dnevno, 10 milijuna više od 2010. Sve tri zemlje ispumpavaju naftu u rekordnim količinama.

Na Bliskom istoku, Abu Dhabi National Oil Co. planira do kraja 2020. povećati proizvodnju nafte na četiri milijuna barela dnevno, a do 2030. na pet milijuna barela dnevno.