Svjetski čelnici pozdravili sporazum, Kerry i Zarif zaslužni

Nakon dugotrajnih pregovora u utorak je u Beču napokon postignut sporazum između Irana i šest sila - SAD-a, Njemačke, Velike Britanije, Francuske, Kine i Rusije - koji predviđa ograničavanje nuklearnih aktivnosti Teherana u zamjenu za ukidanje zapadnih gospodarskih sankcija i okončanje diplomatske izolacije Irana.

Američki predsjednik Barack Obama pohvalio je taj "sveobuhvatan dugoročan dogovor koji će spriječiti da Iran dobije dobije nuklearno oružje", dok je njegov iranski kolega Hasan Rohani kazao da "dogovor smatra mogućnošću otvaranja novoga poglavlja suradnje s vanjskim svijetom, nakon godina sankcija i izolacije".

Obama je pohvalio dogovor o iranskom nuklearnom programu što su ga postigli predstavnici Irana i šest svjetskih sila i rekao kako je to prilika koju treba iskoristiti te upozorio Kongres da će staviti veto na svaki zakon koji bude sprečavao uspješnu primjenu bečkoga dogovora.

U Bijeloj je kući Obama rekao da je tim dogovorom presječen svaki pravac koji bi Iranu omogućio stjecanje nuklearnog oružja. Dogovor ne počiva na povjerenju, rekao je, nego na provjeri i bilo bi "neodgovorno" odbaciti ga.

"Taj dogovor pruža priliku da se krene u novome smjeru. Morali bismo je iskoristiti", rekao je Obama. "On ne počiva na povjerenju. On počiva na verifikaciji", rekao je.

Dogovor šest sila s Iranom velika je vanjskopolitička pobjeda Obame, kojega su 2008. kao predsjedničkog kandidata kritizirali što je predlagao da se SAD prijateljski okrene svojim neprijateljima.

"Nakon dvije godine pregovora danas su Sjedinjene Države zajedno s međunarodnom zajednicom ostvarile nešto što desetljeća neprijateljstava nisu: sveobuhvatan dugoročan dogovor koji će spriječiti da Iran dobije nuklearno oružje", rekao je Obama uz kojega je stajao potpredsjednik Joe Biden.

Kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi rekao je kako novi dogovor s Teheranom dokazuje da svijet može pregovorima riješiti problematična pitanja i bit će zaštita globalnog sustava neširenja nuklearnog oružja.

Dogovor je prilika da iransko gospodarstvo ojača, ali samo bude li se Teheran u potpunosti držao odredaba sporazuma, rekla je glasnogovornica britanskoga premijera Davida Camerona. "Za Iran postoji stvarna mogućnost ekonomske koristi od dogovora, ali jedino ako Iran bude ostvario sve što je dogovoreno", rekla je.

Velike sile moraju budno opaziti kako se Iran služi financijskim sredstvima koje će steći ublažavanjem sankcija, rekao je francuski predsjednik Francois Hollande.

"Sad Iran ima veći financijski kapacitet pa moramo ekstremno budno pratiti kakav će Iran biti", rekao je.

Budući da Iran dosljedno podupire režim sirijskoga predsjednika Bašara al-Asada, Hollande od Teherana očekuje da pomogne u traženju rješenja za sirijsku krizu. "Iran mora pokazati da je spreman pomoći nam da završimo taj sukob", dodao je.

Nisu svi skloni dogovoru. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu nazvao ga je "pogreškom povijesnih razmjera".

"Iran će dobiti jackpot, gotovinsku nagradu od stotina milijarda dolara, i moći će nastaviti s agresijom i zastrašivanjem i regije i svijeta", rekao je. "Iran je dobio siguran put prema stjecanju nuklearnog oružja".

Iranski predsjednik Rohani novi dogovor smatra mogućnošću otvaranja novoga poglavlja suradnje s vanjskim svijetom, nakon godina sankcija i izolacije, pa drži kako će obostrano nepovjerenje dviju strana postupno nestajati.

U govoru koji je prenosila iranska državna televizija Rohani je rekao da će se Iran držati dogovorenoga i pozvao susjedne zemlje da ignoriraju, kako je rekao, izraelsku propagandu jer i Iran želi stabilnost u regiji.

Da dogovor s Iranom šalje pozitivan signal Bliskome istoku i možda otvara novo poglavlje diplomatskih odnosa bliskoistočnih zemalja, rekao je i njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier. "Možda ovaj dogovor može biti znak nade protiv sila kaosa na Bliskome istoku", rekao je i dodao kako pobjeda diplomacije i dijaloga može biti i primjer drugim sudionicima regionalnog konflikta. "Siguran sam da ćemo i Izrael uvjeriti tim dogovorom", kaže njemački ministar.

Dogovor postignut u austrijskome glavnom gradu kulminacija je dvanaestogodišnjeg nagovaranja kojim su mješavinom pregovaranja i sankcija svjetske sile htjele dobiti ustupke od Teherana.

Po bečkom dogovoru Iran mora smanjiti broj centrifuga za obogaćivanje uranija s 19 tisuća na 6100 i reducirati zalihe obogaćenog uranija s 10 tona na 300 kilograma.

Američkom državnom tajniku Johnu Kerryju i iranskom ministru vanjskih poslova Mohamadu Džavadu Zarifu pripadaju najveće zasluge za prevladavanje razlika između Irana i šest svjetskih sila i postizanje sporazuma o iranskom nuklearnom programu.

Dvojica diplomata provela su nebrojene sate izravno pregovarajući i dijele kozmopolitsko stajalište, neuobičajeno za najviše političare Sjedinjenih Država i Irana, piše dpa.

Sedamdesetjednogodišnji američki državni tajnik poznat je kao vrlo vrijedan radnik, istodobno strog prema svojim suradnicima. Otkad je došao ne čelo State Departmenta 2013. posjetio je 60 zemalja i u posjetama raznim zemljama proveo ukupno oko godinu dana.

Kerryjeva predanost rješavanju zamršenog iranskog nuklearnog pitanja podsjeća na predanost kojom se posvećivao svojim prethodnim poslovima. Dok je bio demokratski senator u Massachusettsu Kerry je stekao vanjskopolitičko iskustvo vodeći osjetljive diplomatske misije u Afganistanu i u Pakistanu.

2004. kandidirao se za predsjednika, nastojeći slijediti put i načela svojeg političkog uzora Johna Kennedyja, no pobijedio ga je George W. Bush, među ostalim jer je njegovo ponašanje ocijenjeno prekrutim te se smatralo da je više okrenut prema svjetskim nego prema domaćim problemima. Politički protivnici tada su ismijavali njegov tečan francuski.

Kerry je vijetnamski ratni veteran koji je po povratku u SAD postao aktivist protiv rata.

Tijekom pregovora o iranskome nuklearnom programu pauze je koristio za vožnju bicikla. U svibnju je tijekom jedne takve pauze na pregovorima u Švicarskoj slomio nogu, no obećao je da će unatoč ozljedi nastaviti jednako predano raditi na iranskome pitanju što je i dokazao pojavivši se na pregovorima u Beču na štakama i s osobnim fizioterapeutom.

Elokventnost, engleski maniri i međunarodno iskustvo iranskoga ministra vanjskih poslova u suprotnosti je s osobinama političara koji su prije njega obavljali dužnost glavnoga iranskog nuklearnog pregovarača.

Otkad je Zarif 2013. postao glavni iranski diplomat, zapadni pregovarači o nuklearnim pitanjima prestali su se žaliti da moraju slušati dugačke političke govore prevedene s perzijskog.

Promatrači smatraju da pedesetpetogodišnji Zarif posjeduje idealne karakteristike za zaključenje pregovora o nuklearnom programu koji njegovu zemlju izvlače iz međunarodne izolacije.

Rođen u Teheranu, studirao je San Franciscu te doktorirao međunarodno pravo i političke znanosti na sveučilištu Denver. Od 2002. do 2007. bio je iranski izaslanik u Ujedinjenim narodima.

Tijekom boravka u New Yorku uspostavio je vrlo važne kontakte, među kojima i onaj s bivšim američkim državnim tajnikom Henryjem Kissingerom koji ga je opisao kao "inteligentnu, uljudnu, discipliniranu osobu" te ga smatra "zanimljivim sugovornikom".

Na domaćoj političkoj sceni Zarifov moderan način komuniciranja i korištenje društvenih mreža učinili su ga vrlo popularnim među mlađom iranskom populacijom.