Svijet je u dobu nekontroliranog naoružanja: Stručnjak uputio važno upozorenje šefovima država

Međunarodni institut za istraživanje mira (SIPRI) iz Stockholma priopćio je da su Sjedinjene Američke Države, Kina i Rusija bile najveći vojni potrošači u 2023. godini. Ukupna potrošnja zemalja članica NATO-a iznosila je 55 posto svjetske potrošnje. U SIPRI-ju kažu da je vojne izdatke povećala većina europskih članica saveza. SAD ih je povećao za dva posto na 916 milijardi dolara, što predstavlja oko dvije trećine ukupne vojne potrošnje NATO-a.

Prema podacima SIPRI-ja, ruska vojna izdvajanja porasla su za 24 posto na procijenjenih 109 milijardi dolara. Ukrajina je povećala potrošnju za 51 posto na 65 milijardi dolara i primila najmanje 35 milijardi dolara vojne pomoći od drugih zemalja. "Kombinirano, ta pomoć i vlastita vojna izdvajanja Ukrajine bili su ekvivalent oko 91% ruske potrošnje", priopćio je think-tank. 

Istraživač SIPRI-a Lorenzo Scarazzato kaže da su za europske članice NATO-a posljednje dvije godine rata u Ukrajini temeljito promijenile sigurnosnu perspektivu. "Taj pomak u percepcijama prijetnji odražava se u rastućim udjelima BDP-a koji se usmjeravaju na vojnu potrošnju, pri čemu se cilj NATO-a od dva posto sve više smatra temeljnom vrijednošću, a ne pragom koji treba dosegnuti", rekao je.

Ilustracija: Pixabay

Svijet je u novom dobu

Politolog s Leibniz-Instituta za istraživanje mira i sukoba u Frankfurtu Niklas Schörnig kaže kako se svijet nalazi u novom dobu: dobu nekontroliranog naoružavanja, jer većina sporazuma o kontroli naoružanja više nije na snazi ili je suspendirana. To dalje dovodi do toga da se države širom svijeta sve više naoružavaju, stvarajući spiralu sve veće nestabilnosti.

Ova vijest trebala bi alarmirati NATO: Pogledajte što je Putin napravio s nuklearnim oružjem

Schörnig poziva na novi međunarodni cilj: "Da se države barem ponovno kontrolirano naoružavaju, da se dogovore: nećemo se ukupno naoružati iznad određene razine. Tako bi se usporila određena dinamika. Kontrola naoružanja može biti korak prema stabilizaciji, jer pomaže u nadzoru i ograničavanju naoružavanja, tako da se države ne naoružavaju bez ograničenja i prema vlastitim željama", prenosi Deutsche Welle.