ŠVICARSKA Zeleni bi prvi put mogli u vladu

Švicarski glasači 20. listopada biraju 245 članova parlamenta: 200 u donjem domu, Nacionalnom vijeću i 45 u gornjem domu, Državnom vijeću. 

Zastupnici Nacionalnog vijeća biraju se na općim i tajnim izborima u kojima kantoni čine izborne jedinice iz kojih se zastupnici biraju proporcionalno veličini pojedinog kantona. 
Zastupnici Državnog vijeća biraju se većinskim sustavom u dva kruga. 

Svi zastupnici će tek 11. prosinca izabrati sedmero ministara u vladi.

Tradicionalna stabilnost švicarske političke scene, vrlo kompleksan izborni sustav i slab odaziv birača ne ostavljaju mnogo prostora za iznenađenja, no ove godine je pitanje klimatskih promjena dalo vjetar u leđa Zelenima koji bi mogli preteći Demokršćansku stranku (CVP), četvrtu po snazi u donjem domu parlamenta.

"Imamo ambiciju postati politička snaga na razini vlade jer smatramo da je to Švicarskoj potrebno", kazala je potpredsjednica Zelenih Lisa Mazzone.

Već desetljećima sedam ministarskih mjesta na osnovu izbornih rezultata i jezične zastupljenosti dijele četiri velike stranke: Švicarska narodna stranka (SVP, desni populisti), Socijaldemokratska stranka (PS), liberali (FDP) i demokršćani (CVP). U postojećoj vladi sve stranke imaju dva ministra, osim demokršćana koji su ostali na jednom. 

Prema anketama javnog mišljenja koje je početkom mjeseca provela javna televizija RTS, SVP, koji je imao najviše glasova i prije četiri godine, sada osvaja 27,3 posto potpore birača, ali dvije zelene stranke po anketama imaju 18 posto, što je gotovo jednako kao i socijaldemokrati, ali je više od liberala (15,2 posto) i demokršćana (10,6 posto). 

"Ankete pokazuju da je pitanje klimatskih promjena u središtu interesa Švicaraca, kao što je to 2015. bila migrantska problematika koja je u međuvremenu splasnula", ocijenio je politolog sa sveučilišta u Ženevi Pascal Sciarini.

No, iako je poruka ekološke aktivistkinje Grete Thunberg doprla do švicarskih građana te se na štrajku za klimu u Bernu krajem rujna okupilo 100.000 ljudi, najvažnije je mobilizirati "uspavano biračko tijelo", smatra politologinja Martina Mousson.

"Posebice kada su u pitanju mladi, oni moraju imati neku temu koja će ih pokrenuti, kao što je to pitanje klimatskih promjena", ocijenila je Mousson.

Potpredsjednica Zelenih se također slaže da je potrebno mobilizirati biračko tijelo jer ima "puno potencijala kod onih koji ne izlaze na izbore, a posebice među mladima".

Što se tiče ulaska Zelenih u vladu, dobri poznavatelji švicarskog političkog života smatraju da to ipak nije vjerojatno. 

Oni bi, ocjenjuju analitičari, prije težnje za ulaskom u vladu, trebali u naredne četiri godine uvećati potporu biračkog tijela.

Osim toga, izborni sustav predviđa da manje naseljeni kantoni raspolažu s manje mjesta u parlamentu te su zeleni i socijalisti u tim kantonima predložili zajedničkog, socijalističkog kandidata.

"Dakle, oni koji bi željeli isključivo našeg kandidata to ne mogu učiniti", objasnila je Mazzone.

Za odabir ministra potrebna je potpora oba doma. Ako Zeleni i uđu u Donji dom, tj. Nacionalno vijeće, to ne znači da će uspjeti ući i u Državno vijeće, gornji dom parlamenta, jer većinski sustav glasovanja ide na ruku desnom centru.