Švicarska zbog Nema ide u izmjene zakona: Tiče se nebinarnih osoba

Sada mediji pišu kako ga očekuje sastanak sa švicarskim ministrom pravosuđa Bear Jansom. Naime, kako navodi portal NZZ, pobjednik Eurosonga želi raditi s Jansom na uvođenju trećeg spola u zakon Švicarske.  "Neprihvatljivo je da se nebinarni ljudi ne priznaju u Švicarskoj", rekao je Nemo u Malmöu. Zapravo, Nemova pobjeda katapultira to pitanje u nacionalnu politiku. Naime, Savezno vijeće je svoje stajalište o tome jasno iznijelo prije nepune dvije godine: društveni uvjeti za uvođenje trećeg spola "trenutačno ne postoje", napisao je u izvješću. Nije isključeno da će se stvari ponovno pokrenuti.

Koliko se ideje brzo mijenjaju pokazalo se već u slučaju istospolne ljubavi. Dugo je bila tabu tema, a nejednako postupanje u kaznenom pravu trajalo je sve do devedesetih godina prošlog stoljeća. Godine 2007. Švicarska je dopustila registraciju homoseksualnih parova. No, smjer je i dalje bio sporan: 42 posto birača odbilo je prijedlog, a nije dobio većinu u sedam kantona. Protivnici su tada govorili da država treba štititi samo tradicionalnu obitelj.

Međutim, 14 godina kasnije plima se  promijenila: 2021. registrirano partnerstvo zamijenjeno je brakom za sve, što homoseksualnim i heteroseksualnim parovima daje jednak status u svim područjima života, uključujući i dugo osporavano pravo na posvajanje. Oporba nigdje u Švicarskoj nije imala šanse. Čak su i konzervativna uporišta poput Appenzell Innerrhodena ili Schwyza, koja su odbila registrirano partnerstvo, sada pristala.

 

 

 

 

 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Objavu dijeli Nemo (@nemothings)

100.000 nebinarnih osoba?

Postoje mnoge indikacije da se slična dinamika pojavljuje u raspravi o LGBTQ+ – i to ne samo nakon Nemovog uspjeha u Malmöu. Razvoj je već dobro uznapredovao u nekoliko europskih zemalja: Njemačka već nekoliko godina ima upis trećeg spola uz muški i ženski. U Austriji postoji čak šest opcija (žensko, muško, raznoliko, interseksualno, otvoreno, zatvoreno). A treći spol moguće je unijeti u putovnicu i izvan Europe – u zemljama poput Argentine, Bangladeša, Pakistana ili Indije.

Postoje samo procjene koliko se ljudi zapravo i javno deklarira tako. U velikoj anketi provedenoj u 27 zemalja prije tri godine, četiri posto onih rođenih nakon 1997. opisalo je sebe kao transrodne, nebinarne, rodno fluidne ili na neki drugi način ne pripisuju niti jednom od dva klasična spola. U ostalim dobnim skupinama udio je bio jedan posto. Nedavna studija navodi taj udio na šest posto za švicarsku populaciju između 16 i 74 godine. Sandro Niederer iz Transrodne mreže Švicarske rekao je za SRF da u ovoj zemlji živi "nekoliko 10.000, ako ne i 100.000 nebinarnih ljudi”.

Jans je već pritisnuo papučicu za LGBTQ+ probleme u Bruxellesu. Prije dvije godine, kao predsjednik okruga, predstavio je nacrt novog zakona o jednakosti koji je bio jedinstven u njemačkom govornom području Švicarske, koji je također uključivao lezbijke, homoseksualce, biseksualne, trans i interseksualne osobe. Prijedlog je izazvao žestoke reakcije. Osobito su se feministice 1970-ih i 1980-ih bojale da bi to obezvrijedilo dugo izborenu ravnopravnost žena. Zakon je u siječnju usvojen u Saboru u nešto slabijem obliku.

Nemo nakon pobjede na Eurosongu poslao poruku Hrvatskoj: Pogledajte što je objavio

Nevjerojatnija od samog zakona, čiji se učinci mogu kontrolirati, bila je jasnoća s kojom se Jans zalagao za poboljšanje LGBTQ+ osoba. U popratnom izvješću stoji da će zakon uspostaviti "suvremeni rodni model" koji "napušta binarnost i heteronormativnost". O rodu i seksualnoj orijentaciji treba "misliti u njihovoj različitosti". Reviziju zakona nekoliko godina ranije pokrenula je parlamentarna parlamentarka Zelenog kantona: Nora Bertschi, koja sada vodi glavno tajništvo u odjelu pravosuđa Beata Jansa. Samo zbog toga bi bilo iznenađenje da se pitanje ostavi u Bundeshausu.