Sutrašnja presuda Šešelju otvara vrata ponovnoj tužbi protiv Srbije?

Predsjednik Udruge žrtava i svjedoka genocida BiH Murat Tahirović izjavio je kako očekuje da će haška presuda Šešelju ponuditi sada nedostajuću sponu između vlasti u Beogradu i ratnog vodstva bosanskih Srba jer drži kako je upravo Šešelj bio taj koji je odrađivao "prljave poslove" za režim Slobodana Miloševića kroz veze koje je imao sa srbijanskom službom državne sigurnosti i glavnim stožerom Vojske Jugoslavije.

"To je ono što očekujemo kada je u pitanju Šešelj i njegova odgovornost, znači njegova izravna veza s Miloševićem, sa službama u Srbiji", kazao je Tahirović kako ga citira sarajevski "Dnevni avaz".

Šešelj je već spomenut u presudi Karadžiću kao sudionik zajedničkog zločinačkog pothvata zajedno sa Željkom Ražnatovićem Arkanom a predsjedatelj Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović je potvrdio kako pravni stručnjaci u BiH trenutačno analiziraju tu presudu i provjeravaju ima li u njoj elemenata za obnovu postupka po tužbi protiv Srbije koja je ranije podnesena Međunarodnom sudu pravde (ICJ) i koja je 2007. godine zaključena odbijajućom presudom.

ICJ je presudio kako je Srbija odgovorna samo zbog toga što je propustila privesti pravdi odgovorne za zločine u Srebrenici za koje je i presudom  tog suda utvrđeno kako imaju karakter genocida.

Postupak revizije te presude moguće je pokrenuti najkasnije do veljače 2017. godine.

Sakib Softić, pravnik koji je zastupao BiH u postupku pred ICJ-em, kazao je kako njega za sada nitko nije kontaktirao u svezi s pokretanjem revizije presude no portal "Slobodna Bosna" navodi kako je taj predmet sada u rukama pravnika iz Izetbegovićeva ureda koji razmatraju moguće poduzimanje daljih koraka.

Srpski član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić najavio je kako će uložiti veto na svaki prijedlog državnom vrhu za pokretanje revizije presude iz 2007. godine no i za taj scenarij navodno postoji rezervna opcija jer u Izetbegovićevu uredu smatraju kako za reviziju nije ni potrebna nova formalna odluka s obzirom da se radi o ranije pokrenutom predmetu koji bi se u ovom slučaju samo nastavio.

No već sama najava takve mogućnosti uzdrmala je odnose između Beograda i Sarajeva. Predsjednik srbijanske vlade Aleksandar Vučić optužio je Izetbegovića da zagovaranjem revizije presude ICJ-a prijeti Srbiji i Srbima i "zagovara novu spiralu nasilja".

Izetbegović mu je pak odgovorio kako ga takve objede neće zastrašiti.

"Nakon nasilja koje smo pretrpjeli proglašavati naše legitimno i legalno posezanje za međunarodnim pravom 'provođenjem osvete nad Srbima' je zamjena teza koja neće proći. Uvijek ćemo biti partneri za mir svima u regiji pa i legalnim vlastima Republike Srbije. Ali, partneri za nepravdu, partneri za gaženje dostojanstva naših palih i naših preživjelih, partneri za zaborav i autocenzuru nećemo biti nikada i nikome", kazao je Izetbegović bosanskohercegovačkom listu "Faktor".

Odnosni Srbije i BiH nakon presude Karadžiću gotovo da su se vratili na razinu na kojoj su bili 2015. godine u jeku obilježavanja dvadesete obljetnice genocida nad Bošnjacima u Srebrenici i napada na Vučića na komemoraciji u Potočarima.

Vučić i Izetbegović nakon toga su bili prisiljeni uložiti značajne napore kako bi obnovili komunikaciju i normalizirali odnose između dvije zemlje a sada su suočeni sa sličnim problemom.

Prema dostupnim najavama priliku za novi izravni susret Vučić i Izetbegović imat će u Mostaru 12. travnja. Najavljeno je kako će predsjednik srbijanske vlade tamo doputovati na otvaranje gospodarskog sajma koji se održava pod pokroviteljstvom Predsjedništva BiH.

Najveći grad Hercegovine tada će ujedno biti domaćin mini regionalnog summita jer se očekuje i dolazak hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića pa i turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana čija je zemlja partner ovogodišnjeg mostarskog sajma.