STRUČNJAK POJAŠNJAVA Cjepiva nemaju 'nacije' i nema razloga da rusko ne bude jednako učinkovito kao i druga

Član je Leopoldine, njemačke nacionalne akademije znanosti, i Europske akademije za mikrobiologiju. Njegovi kolege opisuju ga kao čovjeka neiscrpne radne energije koji je potpuno posvećen znanosti.

Ovaj vrhunski medicinski stručnjak komentirao je za Jutarnji list euforiju oko pronalaska cjepiva protiv korona virusa. 

"Euforija je zapravo posljedica situacije u kojoj se svijet nalazi, pa je svaki rezultat koji unosi malo optimizma dobro došao. Inače nema razloga zašto bi ovo priopćenje samo po sebi, bez detalja o stvarnim rezultatima, bilo razlog za veliki optimizam. Jer, kao što je poznato, najmanje 10-ak cjepiva koja se nalaze u završnoj fazi kliničkih istraživanja mogu isto tako biti razlog za optimizam. Čak i u najboljem scenariju, da cjepiva uđu u široku upotrebu vrlo brzo i da budu potpuno efikasna, trebat će barem nekoliko mjeseci, a vjerojatno i više, da se procijepi većina pučanstva", rekao je Jonjić.

Osvrnuo se i na prvo cjepivo koje se pojavilo - ono rusko.

"Svejedno je čije je cjepivo, u ovom slučaju se također radi o sličnom vektorskom cjepivu utemeljenom na rekombinantnim adenovirusima koji ispoljavaju gen od SARS-CoV-2. Dakle, cjepiva nemaju 'nacije' i nema razloga zašto rusko cjepivo ne bi bilo jednako učinkovito kao i američko, kinesko ili bilo čije.

Drugo je pitanje političke naravi zašto su Rusi i čini mi se Kinezi odobravali prije nego što su završene sve faze kliničkog istraživanja. Želim vjerovati da je to isključivo stvar nekog prestiža, a da će i oni kao i svi provesti sve faze kliničkih istraživanja. Ako regulatorne agencije u svijetu odobre rusko cjepivo, nema nikakvog razloga sumnjati u njega", pojasnio je.

Komentirao je i kineska cjepiva.

"Kinezi koriste više različitih platformi - od onih tradicionalnih konzervativnih poput inaktiviranog SARS-CoV-2 do suvremenih genetičkih platformi, te proteinskih cjepiva. Koliko mi je poznato, Kina ima četiri cjepiva već odobrena za ograničenu uporabu, a jedno od njih bazirano je na adenovirusu 5, dok su njih tri utemeljena na inaktiviranom virusu.

Što se tiče straha da su cjepiva koja brzo dođu na tržište opasna, Jonjić zaključuje: 

"Mogli smo skratiti vrijeme na godinu dana jer nam to tehnologija omogućava. Nakon testiranja na 50.000 ljudi, ne bi trebalo biti previše straha, ali - praćenje, praćenje i praćenje. Neuspjeh u identifikaciji nuspojava i slično bi bio velik poraz za javno zdravstvo, jer bi se izgubilo povjerenje u cjepiva, a ona su bitna, pa bi moglo biti i puno širih posljedica".