ZNANSTVENICI O CJEPIVU Postoje dva ključna parametra koja pratimo, o tome mnogo toga ovisi

Imunolog Zlatko Trobonjača govorio je o učinkovitosti cjepiva.

"Za svako cjepivo, pa tako i za ovo, postoje dva ključna parametra koja pratimo. Prvo su podaci o eventualnim neželjenim učincima koje cjepivo možda uzrokuje, a drugo su podaci o njegovoj učinkovitosti u smislu poticanja snažnog imunosnog odgovora koji je kadar spriječiti bolest u naknadnom kontaktu s uzročnikom protiv kojeg smo cijepljeni. Zbog individualnih razlika u imunosnoj reaktivnosti, svi ljudi ne razvijaju jednako snažan imunosni odgovor, dapače u jednom manjem postotku cijepljenih odgovor nije dostatan da spriječi nastup bolesti. Ipak, ta je bolest, ako i nastupi, obično puno blaža i kraće traje", rekao je za Večernji te nastavio: 

Koliko nam je poznato, nijedno od cjepiva za koje su objavljeni rezultati nakon provedene završne treće faze kliničkog ispitivanja ne pokazuje značajnije neželjene učinke, no vidimo da se po učinkovitosti u razvoju zaštitne imunosti donekle razlikuju. To nisu velike razlike, no na masi cijepljenih mogu imati manji značaj. Tako, primjerice, ako želite postići 70-postotnu zaštitu (što je razina kolektivne imunosti za COVID-19), cjepivom koje ima 90-postotnu učinkovitost trebate cijepiti 10 posto više populacije, što bi iznosilo 77 posto, a ako cijepite cjepivom koje ima 95-postotnu, učinkovitost onda 73,5 posto populacije. Koji su to brojevi u hrvatskoj populaciji, lako je izračunati. No, koliko vidimo, gotovo sva cjepiva prezentirana do sada imaju učinkovitost od 95 posto, osim oxfordskog koje u prepolovljenoj prvoj i punoj drugoj dozi ima učinkovitost od 90 posto. Dakle, razlika je mala i nema veću značajnost u primjeni, pogotovo ako se uzme u obzir da je oxfordsko cjepivo relativno jeftino i vrlo sigurno", ističe.

"Rekao bih da ovo nije toliko veliki problem jer razvoj cjepiva je vrlo zahtjevan, a greške se događaju, napose zbog činjenice da se ova cjepiva razvijaju manje od godine dana. Ja ne mislim da je značaj ovog cjepiva umanjen, a stvar je regulatornih agencija kako će na to gledati. Čini mi se da se radi samo o propustu koji je na neki način korigiran, a ne o nekakvom sigurnosnom ili drugom pitanju", rekao je ugledni virusni imunolog prof. dr. sc. Stipan Jonjić s Medicinskog fakulteta u Rijeci, a s njim se slaže i prof. dr. sc. Nenad Ban sa Saveznog tehničkog sveučilišta u Zürichu.

Neovisna provjera rezultata najbolji je put do potvrde rezultata, no pandemija traži izuzetno brzu reakciju.

"Problem sa znanosti je da je rade ljudi, a mi jednostavno nismo napravljeni da bi bili objektivni i da možemo zanemariti naše zelje, stremljenja i nade. Ako rezultati ukazuju da bi nešto moglo biti značajno, veselimo se. Ako nam govore da nešto ne funkcionira, spremni smo ponoviti pokus jer se nadamo da smo možda napravili tehničku grešku i da će rezultati biti bolji kad ih ponovimo. Ali na koncu, u tom procesu ima toliko točki gdje dolazi do neovisne provjere rezultata, da je konačni rezultat u pravilu solidan I pouzdan", prokomentirao je prof. dr. sc. Luka Čičin-Šain iz Helmholtz centra za infektivna istraživanja u Braunschweigu.