Stranke ponovo bez dogovora oko izmjena izbornog zakona

Predstavnici HDZ BiH te Stranke demokratske akcije (SDA), Demokratske fronte (DF), Socijaldemokratske partije BiH (SDP BiH) i Saveza za bolju budućnost (SBB) o izmjenama izbornog zakona pregovarali su uz sudjelovanje američke veleposlanice u BiH Maureen Cormack i šefa delegacije Europske unije u BiH Larsa-Gunnara Wigemarka.

Predsjednik SDA Bakir Izetbegović prvi je napustio sastanak u rezidenciji američke veleposlanice nakon sat i pol, ne ponudivši novinarima nikakvo pojašnjenje zbog čega je to učinio.

Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović također je pored novinara samo projurio i nije dao nikakav komentar.

Član predsjedništva SDA Šefik Džaferović bio je taj koji je pojasnio kako se zapravo nije čulo ništa novo u odnosu na ranije neuspješne sastanke odnosno kako su sve strane ostale na poznatim suprotstavljenim pozicija.

"Stajališta političkih stranaka su ostala ista. Nije bilo pomaka no dogovoreno je da se razgovori nastave 3. svibnja na razini predsjednika stranaka", kazao je Džaferović.

Član predsjedništva SDP BiH Zukan Helez kazao je kako je pesimist te kako ni od sastanka 3. svibnja ne treba očekivati ništa posebno.

"Kad sam vidio stavove a posebice onaj HDZ-a ja sam pesimist", izjavio je Helez koji je optužio Čovića da "ide na dalju podjelu BiH po etničkoj  osnovi" što SDP nikada neće dopustiti.

Predsjednik DF-a Željko Komšić je pojasnio kako se "sve vrti" oko dvije stvari odnosno kao je presuda Ustavnog suda jasna i govori kamo se mora ići. Sada se, kaže Komšić, očevidno aludirajući na stajališta HDZ-a, "priča širi" što znači promjene samog ustava pa se onda pojavljuju razni prijedlozi koji dodatno kompliciraju cijelu situaciju.

Pregovori o izmjenama izbornog zakona BiH vode se nakon što je Ustavni sud 2016. odlučujući po prizivu Bože Ljubića zaključio kako su neustavne bile njegove odredbe koje su definirale način izbora zastupnika u Dom naroda parlamenta Federacije BiH.

Riječ je o tijelu bez kojega nije moguće formirati izvršnu vlast u tom entitetu a ono također bira hrvatske i bošnjačke zastupnike u Dom naroda državnog parlamenta koji mora potvrditi sve zakone što ih donosi Zastupnički dom.

Već više od godinu i pol traju bezuspješni pregovori o novoj formuli po kojoj bi se birali zastupnici u federalni Dom naroda no HDZ BiH inzistira da se zajedno s tim definira novi način biranja hrvatskog odnosno bošnjačkog člana Predsjedništva BiH predlažući da se zbog toga ustanove ad hoc izborne jedinice koje bi biračko tijelo u Federaciji BiH grupirale po etničkoj osnovi.

Opći izbori u BiH trebali bi se održati 7. listopada pa bi ih Središnje izborno povjerenstvo (SIP) trebalo raspisati do 6. svibnja što se smatra krajnjim rokom do kojega je moguće mijenjati izborni zakon.