Strani mediji: Srbija je u dubokoj krizi, mnogo je žešća od one iz 2008. Samo su im poskupljenja sigurna!

U Srbiju je, pak, došlo mnogo ljudi iz Rusije i Ukrajine, spremnih za nekretnine platiti mnogo više nego lokalno stanovništvo. Epilog – već porasle stanarine doslovno su otišle u nebesa: onaj stan od 300-400 eura s početka 2021. sada se već lagano izdaje za 800-1000 eura mjesečno. Slično, mada ne zbog dolaska Rusa, ono juneće meso s početka teksta je otišlo više od 1000 dinara, batak i karabatak na 400, a cijena goriva je polako počela padati i trenutno je benzin sišao ispod 170, nakon što se opasno približio granici od 200 dinara za litar.

Inflacija je, dakle, obilježila prethodne dvije godine

"Jedino što je za sada izvjesno jest ono loše, a to je inflacija", kaže za DW profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Ljubodrag Savić.

"Još gora vijest je da će inflacija biti značajno viša za one proizvode koje koristi najveći dio stanovništva. Tu prije svega mislim na najmanje zaštićene kategorije. Najveći broj umirovljenika ima vrlo niske mirovine, a na nesreću uvjerljivo je najveći rast kod cijena živežnih namirnica", kaže Savić, napominjući da je trenutna kriza mnogo žešća i trajnija od krize iz 2008. godine.

"Tada su, bez obzira na razlike, svi razumjeli da se zajednički moraju boriti protiv krize i ona je relativno brzo savladana. A sada bi se moglo nabrojati pet grupa zemalja koje imaju različite interese i svako se bori protiv svakoga. Tada nije bilo rata, nije bilo plinske i energetske krize", zaključuje Savić.

Nestabilna prognoza Narodne banke

Profesor Milojko Arsić s Ekonomskog fakulteta u Beogradu kaže za DW da je ipak dobra stvar što će se inflacija usporiti.

"Inflacija će biti visoka u prvim mjesecima u cijeloj Europi, a u Srbiji naročito zbog povećanja cijene energenata koja stupa na snagu početkom godine. Ali postoji dosta znakova usporavanja inflacije u svijetu i u Srbiji, tako da bi inflacija mogla postupno opadati, što je svakako dobra vijest", kaže Arsić.

Ovdje se ne možemo pouzdati u prognoze Narodne banke Srbije: u kolovozu 2021. NBS je priopćila da inflacija uopće i neće izići iz ciljanog koridora (1,5-4,5 posto). Realnost je demantirala centralnu banku za oko mjesec dana, da bi se ispostavilo da će i prosječna inflacija u 2022. biti – dvoznamenkasta. Nakon ove pogrešne projekcije, NBS je nastavila s nizanjem pogrešnih prognoza.

Prema posljednjim procjenama, inflacija bi trebala početi padati odmah od početka 2023, da bi se vratila u ciljani koridor u prvom tromjesečju 2024. godine. Inače, ovih 15,1 posto inflacije je najviša vrijednost u Srbiji još od 2007, kad je Republički zavod za statistiku izmijenio metodologiju obračuna zbog usklađivanja s EU-om.

Prema riječima profesora Arsića, monetarna politika – povećavanje referentnih kamatnih stopa – djeluje i djelovat će efikasno kada je riječ o inflaciji. Ali to uvijek ima i jednu zamku.

"Ta ista politika će utjecati na smanjivanje investicija i potrošnje, što dovodi do smanjenja rasta privrede, a nije isključena ni recesija od nekoliko kvartala", kaže Arsić.

"Građani mogu očekivati stagnaciju dohodaka – javnom sektoru će se početkom godine povećati plaće za 12 posto, ali su one znatno realno obezvrijeđene u prethodnom dijelu godine, dok se visoka inflacija očekuje i sljedeće godine, osim što će za razliku od ove ona imati opadajući trend", dodaje on.